Tri godine vozačkog iskustva, završena srednja škola i svega 45 sati dodatne obuke trenutačno dijele običnog vozača od zvanja instruktora u Bosni i Hercegovini. Stručnjaci upozoravaju kako su kriteriji alarmantno niski, što se, ističu, izravno odražava na kvalitetu obuke budućih sudionika u prometu i objašnjava zašto se godišnje bilježi više od 30.000 prometnih nesreća, piše N1.

Više obuke ima kandidat za B kategoriju

“Kandidat za B kategoriju ima više sati obuke kada se sve zbroji. To je, naravno, nedostatno za instruktora. U Hrvatskoj, primjerice, za stjecanje licence potrebno je oko 1.500 sati obuke. Tu možemo staviti točku”, rekao je Edin Begić iz Asocijacije autoškola BiH.

Trenutačni pravilnik koji regulira ovu oblast datira iz 2007. godine. Od tada je sustav, upozoravaju instruktori, gotovo potpuno zanemaren, a posljedice su, kako navode, katastrofalne. U Ministarstvu komunikacija i prometa svjesni su potrebe za promjenama, što su jasno poručili i na okruglom stolu sa strukom, najavljujući niz reformi, uključujući i strože kriterije za stjecanje zvanja instruktora.

“Želimo digitalizaciju cijelog procesa, od prijava do kataloga ispitnih pitanja. Želimo dinamičniji sustav i omogućiti stranim državljanima odgovarajuće polaganje ispita. Postoji i odredba s kojom se vozači početnici možda neće složiti, a to je da će se onima koji u prve dvije godine prikupe četiri kaznena boda vozačka dozvola oduzimati, a ispit poništavati”, rekao je Zoran Andrić, pomoćnik ministra komunikacija i prometa BiH.

200 poginulih – znak za uzbunu

U tijeku je proces usklađivanja propisa, a u raspravu je uključena i akademska zajednica. Statistički podaci upozoravaju kako se s promjenama više ne može čekati. U jednoj godini u prometnim nesrećama ozlijeđeno je više od 11.000 osoba, dok se dogodi oko 27.000 nesreća s velikom materijalnom štetom.

“Da iz nekog drugog razloga pogine 200 ljudi, to bi bila kataklizma i država bi reagirala. Na ovu činjenicu, međutim, uglavnom šutimo. Nedavno sam čitao izvješće iz jedne zemlje koja je ulaganjem u infrastrukturu i obrazovanje došla do toga da Helsinki ima nula smrtnih slučajeva”, izjavio je Edin Forto, ministar komunikacija i prometa BiH.

Bosna i Hercegovina od takvih rezultata još je vrlo daleko, a vozači početnici i dalje su među najčešćim sudionicima prometnih nesreća. Iz ministarstva najavljuju i preispitivanje koncepta u kojem ispitno povjerenstvo daje konačno odobrenje za vožnju, kao i ujednačavanje različitih praksi koje trenutačno postoje diljem zemlje.

“Sve to treba objediniti u jedinstven set propisa kako bi se osiguralo da se na isti način, na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, provodi osposobljavanje kandidata. Riječ je o prilično složenom zadatku”, istaknuo je Andrić.

Iz Asocijacije autoškola BiH uvjereni su kako bi, kada bi struka imala glavnu riječ, broj prometnih nesreća znatno pao.

“Ako znanost stavite na čelo neke oblasti, možete očekivati dobre rezultate. Nažalost, ovaj segment godinama je bio od niskog političkog interesa. Na probleme upozoravamo dugo, ali do sada nismo imali pravog sugovornika”, poručio je Begić.

Iz ministarstva poručuju kako su ozbiljne promjene neminovne. Istodobno rastu i cijene vozačkih dozvola, od 100 do 200 konvertibilnih maraka, a izmjene zakona i pravilnika, prema najavama, mogle bi dovesti do toga da neprofesionalni instruktori i članovi ispitnih povjerenstava budu isključeni iz sustava.