Tri županije (Zapadnohercegovačka, Hercegovačko-neretvanska i Hercegbosanska) nisu dala urbanističku suglasnost za projekt Interkonekcije plinovoda Jug, potvrđeno je za Klix.ba.

Nadležno tijelo za izdavanje urbanističke dozvole za projekt plinovoda Jug Interkonekcija BiH – Hrvatska je Federalno ministarstvo prostornog uređenja, prema kojem je BH-Gas, kao nositelj realizacije predmetnog projekta, podnio zahtjev u lipnju 2021. godine.

Federalno ministarstvo je u svibnju 2024. godine donijelo Rješenje kojim se odbija zahtjev za izdavanje urbanističke suglasnosti, uz obrazloženje da tražena gradnja nije u skladu s prostorno-planskim dokumentima Županije Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije te da ista nije planirana Prostornim planom Hercegovačko-neretvanske županije.

Županija Zapadnohercegovačka u odgovoru se pozvala na neusklađenost trase s prostorno-planskom dokumentacijom Grada Širokog Brijega, dok je Hercegbosanska županija kao razlog navela da idejnim projektom nije predviđen odvojak za Livno i Glamoč.

Županija Središnja Bisna, preko čijeg područja također prolazi plinovod, dostavila je pozitivno mišljenje.

“BH-Gas je prethodno, u fazi izrade Idejnog projekta tijekom 2021. i 2022. godine, već osigurao prethodne suglasnosti na Idejni projekt plinovoda od svih gradova/općina kroz koje plinovod prolazi, pojedinačno: Mostar, Široki Brijeg, Posušje, Grude, Kupres, Tomislavgrad, Bugojno i Novi Travnik.

Idejnim projektom su predviđeni odvojci za Mostar, a kada je riječ o odvojcima za Livno, kao i za ostale potrošačke centre za koje je iskazan interes planirano je da će glavni projekt plinovoda obuhvatiti ogranke uz suglasnost Vlade Federacije BiH, kojom prilikom bi se izvršila izmjena urbanističke suglasnosti”, kazali su za Klix.ba iz poduzeća BH-Gas.

Tijekom izrade idejnog projekta plinovoda, BH-Gas je zajedno s konzultantima uključenim u izradu idejnog projekta i Studije utjecaja na okoliš i društvo, trasu interkonekcije plinovoda Jug BiH – Hrvatska dostavio svim nadležnim institucijama županija, a posebna pažnja je posvećena uključivanju svih zainteresiranih strana, posebno lokalnih zajednica, te je omogućeno davanje primjedbi na trasu plinovoda i projekt u cjelini.

“Sve pristigle primjedbe su uvažene, te je na osnovu konačne verzije trase prema Idejnom projektu osigurana pravomoćna Okolinska dozvola”, dodaju iz BH-Gasa.

Iz ove tvrtke ističu da s obzirom na strateški značaj projekta i hitnost njegove realizacije, dostignuti stupanj zrelosti, stanje u opskrbi regije i Europe prirodnim plinom, a ujedno i stopostotnu ovisnost BiH i Hercegovine o jednom smjeru i izvoru opskrbe, očekuju prevladavanje evidentnih zastoja u njegovoj realizaciji, te prelazak na sljedeće faze realizacije.

Podsjetimo, čelnik HDZ-a Dragan Čović označen je od pojedinih diplomata i političara kao glavni kočničar projekta Južne interkonekcije. Također su ga iz Sjedinjenih Američkih Država upozorili da koči realizaciju ovog projekta i da će on biti prvi krivac ako projekt propadne.

Amerikanci već dugo inzistiraju na izgradnji Južne interkonekcije koju HDZ mjesecima opstruira. Veleposlanik Michael Murphy u nekoliko je navrata pozvao Dragana Čovića da se “kloni” ovog projekta, rekavši da ima “osobne interese”. S druge strane, Čović ne dopušta da projekt Južne interkonekcije krene ako se ne osnuje nova tvrtka čije bi sjedište bilo u Hercegovini.

Federalne vlasti predvođene HDZ-om i SDP-om nedavno su formirale radnu skupinu koja radi na iznalaženju rješenja za projekt Južne interkonekcije, što je za Klix.ba potvrđeno iz Ministarstva energetike FBiH.

Većina zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH odbila je u lipnju uvrstiti u dnevni red SDA-ov prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji, a ranije je federalni premijer Nermin Nikšić zatražio od parlamentaraca da taj prijedlog ne razmatraju. Unatoč tome, vladajuća koalicija (Trojka i HDZ) ne uspijeva pronaći zajednički jezik i deblokirati ovaj projekt, što bi u konačnici značilo da Bosna i Hercegovina više neće ovisiti samo o jednom plinovodu i izvoru plina.