Mnogi idu u teretanu ili šeću kako bi poboljšali zdravlje kardiovaskularnog sustava, razvili mišiće i, naravno, dobro izgledali, ali vježbanje ima i neke prednosti za glavu, a ne samo za tijelo. Posljednjih desetak godina znanstvenici se bave pitanjem kako vježbanje može poboljšati funkciju mozga.

Bez obzira na godine i fizičku kondiciju (tu spadaju svi od radnika u trgovačkom centru do maratonaca), studije pokazuju da odvajanje vremena za vježbanje ima velike prednosti po mentalno zdravlje. U nastavku su dani neočekivani primjeri kako vježbanje može doprinijeti mentalnom zdravlju i međuljudskim odnosima i dovesti do zdravijeg i sretnijeg života koji će vas svakako inspirirati da se počnete baviti fizičkom aktivnošću.

1. Smanjuje stres

Težak dan na poslu? Prošećite ili odradite kratke vježbe u teretani. Jedan od najčešćih prednosti vježbanja po mentalno zdravlje je oslobađanje od stresa. Fizička aktivnost može pomoći u kontroli fizičkog i mentalnog stresa. Vježbanje također povećava koncentraciju norepinefrina, supstance koja može ublažiti reakciju mozga na stres. Zato ne oklijevajte i vježbajte – vježbanje može umanjiti stres i ojačati sposobnost organizma da se izbori s trenutnom mentalnom napetošću. Situacija u kojoj su svi na dobitku!

2. Potiče lučenje supstanci koje nas čine sretnim

Prelaženje par kilometara na pokretnoj traci može biti naporno, ali je svakako vrijedno truda! Vježbanje oslobađa endorfine koji stvaraju osjećaj sreće i euforije. Studije pokazuju da vježbanje čak može ublažiti simptome kod osoba s kliničkom depresijom. Zato liječnici preporučuju da osobe koje pate od depresije ili anksioznosti (ili one koje se jednostavno osjećaju tužnim) što više vremena provode u teretani. U nekim slučajevima vježbanje može biti jednako efektno kao antidepresivi u liječenju depresije. Nemojte brinuti ako niste tip osobe koja voli „visjeti“ u teretani – ukupno raspoloženje može vam se popraviti i ako vježbate nekoliko puta tjedno po pola sata.

3. Popravlja samopouzdanje

Hodajte na pokretnoj traci kako biste izgledali (i što je još važnije, kako biste se osjećali) kao milijun dolara. Jednostavno rečeno, fizička kondicija može popraviti samopouzdanje i poboljšati mišljenje o samom sebi. Bez obzira na tjelesnu težinu, konfekcijski broj, spol ili godine, vježbanje može brzo unaprijediti percepciju osobe o vlastitoj privlačnosti i vrijednosti.

4. Uživanje u ugodnoj vanjskoj sredini

Kako biste sebe još više voljeli, vježbajte na otvorenom. Vježbanje u ugodnoj vanjskoj sredini može dodatno ojačati samopouzdanje. Pronađite fizičku aktivnost na otvorenom koja najviše odgovara vašem stilu, bez obzira je li to penjanje uz stijene, pješačenje, iznajmljivanje kanua ili jednostavno džogiranje u parku. Pored toga, sav taj vitamin D koji se dobije od vremena provedenog na suncu (uz zaštitnu kremu, naravno!) može umanjiti šanse za dobivanje simptoma depresije. Zašto rezervirati dan u spa centru kad malo svježeg zraka i sunca (i vježbanja) može učiniti čuda za samopouzdanje i sreću?

5. Sprječava opadanje kognitivnih sposobnosti

Nije baš ugodno čuti ali je istina – kako starimo, tako naš mozak počinje slabije funkcionirati. S obzirom da bolesti karakteristične za starenje i degenerativne bolesti kao što je Alzheimer u biti ubijaju ćelije mozga, njegov obim se smanjuje i tako se gube mnoge važne moždane funkcije. Iako vježbanje i zdrava ishrana ne mogu „izliječiti“ Alzheimerovu bolest, svakako mogu usporiti smanjenje kognitivnih sposobnosti mozga nakon 45. godine života. Vježbanje, posebno između 25. i 45. godine, potiče lučenje supstanci u mozgu koje podržavaju i sprječavaju degeneraciju hipokampusa, dijela mozga koji je važan za memoriju i učenje.

6. Umanjuje anksioznost

Brzinsko pitanje: što je bolje za oslobađanje od anksioznosti – topla pjenušava kupka ili džogiranje 20 minuta? Odgovor će vas vjerojatno iznenaditi. Tople i paperjaste supstance koje se oslobađaju tijekom i nakon vježbanja mogu pomoći osobama s anksioznim poremećajem da se smire. Pored toga što sagorijeva kalorije, trčanje na pokretnoj traci umjerenim do jakim intenzitetom može umanjiti osjetljivost na anksioznost.

7. Poboljšava rad mozga

Razne studije na miševima i ljudima pokazuju da kardiovaskularne vježbe mogu stvoriti nove ćelije mozga i unaprijediti njegov rad. Isto tako, istraživanja kažu da intenzivno vježbanje povećava razinu bjelančevina koje potiče iz mozga (poznat kao BDNF) u organizmu, za koji se smatra da pomažu kod odlučivanja, razmišljanja i učenja.

8. Potiče memoriju

Redovna fizička aktivnost potiče memoriju i sposobnost da se uče nove stvari. Vježbanje povećava stvaranje ćelija u hipokampusu koje su odgovorne za memoriju i učenje. Iz tog razloga studije povezuju razvoj mozga kod djece sa stupnjem fizičke kondicije. Međutim, ova prednost se ne odnosi samo na djecu. Iako nije zabavno kao igranje igrica, vježbanje može poboljšati memoriju i kod odraslih osoba. Jedna studija je pokazala da sprintersko trčanje poboljšava zadržavanje bogatog rječnika i kod zdravih odraslih osoba.

9. Pomaže u kontroli ovisnosti

Mozak oslobađa dopamin, „supstancu za nagrađivanje“ kao odgovor na bilo kakav oblik zadovoljstva, bez obzira je li u pitanju vježbanje, seks, droga, alkohol ili hrana. Nažalost, neki ljudi postaju ovisni od dopamina i supstanci koje ga proizvode, kao što su droga i alkohol (i u rjeđim slučajevima hrana i seks). Dobra stvar je što vježbanje može pomoći kod oslobađanja od ovisnosti. Kratko vježbanje također može uspješno preusmjeriti pozornost ovisnika od droge ili alkohola kroz promjenu prioriteta onoga za čim se žudi (barem privremeno). Vježbanje tijekom procesa odvikavanja od alkohola ima i druge prednosti. Zloupotreba alkohola štetno utječe na mnoge procese, uključujući cirkadijani ritam. Rezultat toga je da alkoholičari ne mogu zaspati (ili ostati u stanju sna) bez pića. Vježbanje može pomoći da se unutarnji sat u organizmu ponovno pravilno navije, što ljudima pomaže zaspati u odgovarajuće vrijeme.

10. Poboljšava opuštanje

Je li vam se dogodilo da odete pravo u krevet nakon dugog trčanja ili dizanja tegova u teretani? Za neke ljude umjereno vježbanje može biti isto kao pilula za spavanje, čak i kod nekih koji pate od nesanice. Kretanje pet do šest sati prije odlaska u krevet podiže osnovnu temperaturu organizma. Kada se temperatura spusti na normalu par sati kasnije, to je signal organizmu da je vrijeme za spavanje.

11. Više se uradi

Nemate inspiraciju na poslu? Rješenje može ležati u kratkoj šetnji li trčanju. Istraživanja pokazuju da su radnici koji redovno odvajaju vrijeme za vježbanje produktivniji i imaju više energije od kolega koji to ne čine. Iako je zbog brojnih obveza komplicirano otići u teretanu usred dana, neki stručnjaci smatraju da je sredina dana idealno vrijeme za vježbanje zbog cirkadijanog ritma organizma.

12. Povećava kreativnost

Većina ljudi završava naporno vježbanje tuširanjem vrelom vodom, ali možda bi se trebali okrenuti kreativnosti. Trening u teretani visokog intenziteta može pojačati kreativnost do dva sata nakon toga. Potaknite inspiraciju poslije vježbanja na otvorenom i u dodiru s prirodom (vidjeti prednost br. 4). Sljedeći put kada vam treba poticaj za kreativni način razmišljanja, odlučite se za dugu šetnju ili trčanje kako biste istovremeno osvježili i tijelo i mozak.

13. Inspiracija za druge

Bez obzira je li u pitanju igra nogometa, grupni sat u teretani ili trčanje s prijateljem, ljudi rijetko vježbaju sami. A to je dobra vijest za sve nas. Studije pokazuju da većina ljudi ostvaruje bolje rezultate na aerobnim testovima ako ih rade u paru s osobom sa kojom inače vježbaju. Bilo da je u pitanju inspiracija ili stara dobra konkurencija, nitko ne želi razočarati onog drugog. Osjećaj da su dio tima kod sportaša može biti toliko snažan da podigne njihovu toleranciju na bol. Čak i oni koji počinju s vježbanjem mogu inspirirati jedni druge da se više potrude, tako da nađite odgovarajući par za vježbanje i pokrenite se, piše Greatist.com.