Prema podacima Katoličke crkve, na području BiH 1991. živjelo je 835.170 katolika, a krajem 2014. ih prema crkvenim statistikama ima 420.294 u 280 župa. Ovaj podatak iznio je generalni tajnik BK BiH i glavni urednik KTA mons. Ivo Tomašević kao uvodničar o temi “Katolici u BiH – Stanje i perspektive”. Ovo je bila tema Teološkog četvrtka koji se u organizaciji “Kršćanske sadašnjosti” održao u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu.

Crkveni podaci slažu se s preliminarnim podacima popisa stanovništva iz 2013. godine. Tako prema popisu, BiH ima oko 3,8 milijuna stanovnika, od toga su Bošnjaci 48%, Srbi 37,1%, Hrvati 14,3%, te 0,6% ostalih. Tomašević je dao i kraći statistički pregled stanja vjernika po župama Vrhbosanske nadbiskupije, te Banjolučke i Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije. Upozorio je i kako je gotovo cijeli sjeverni dio BiH teško stradao, a samo se mali dio djelomično oporavio. U nizu crnih brojki posebno se ističe derventski dekanat na području kojeg je prije rata živjelo gotovo 50.000 katolika, a danas tamo živi njih samo 985.

Naglasio je kako se Katolička crkva nikada nije mirila s tom situacijom, a to najbolje pokazuju brojni apeli biskupa pojedinačno ili zajednički. Dodao je kako se može reći da BiH još uvijek nije politički i ustavno-pravno uređena država. – Iako je rat u BiH završio prije 20 godina, još je na snazi Opći okvirni sporazum za mir u BiH dogovoren u Daytonu 1995. godine, kazao je Tomašević. Mr. sc. Frano Piplović, koji je vršio i dužnost konzula Hrvatske u Banjoj Luci, a trenutačno je u Banjoj Luci voditelj studije Europske akademije Banjolučke biskupije, stavio je naglasak na stanje Hrvata u toj biskupiji. Upozoravajući na različitosti koje odlikuju bh. prostor, istaknuo je kako je s njima BiH tijekom cijele svoje povijesti živjela i funkcionirala. – Te su je različitosti istodobno činile posebnom, a ujedno i tragičnom što su pokazali mnogi ratovi koji su se prelamali i preko Katoličke crkve. Stoga, svako uplitanje u bh. različitosti ne vodeći računa o tim specifičnostima može imati nesagledive posljedice na taj prostor, ljude i odnose, rekao je Piplović. Osvrćući se na stanje u Katoličkoj crkvi u BiH, upozorio je na alarmantno stanje na području Banjolučke biskupije, a posebice na područjima bosanskogradiškog, banjolučkog, prnjavorskog, bihačkog i jajačkog dekanata. – Nad banjolučkom Crkvom nadvijaju se tmurni oblaci, nastali su crni dani i opasnost stvarnog nestanka. Stanje među hrvatskim stanovništvom, a time i među katolicima u BiH od 90. godina pa do danas iz godine u godinu bilo je sve teže i teže.

Na području biskupije u odnosu na broj prije rata nedostaje 92,62% Hrvata, rekao je te istaknuo kako je problem u artikuliranju hrvatskih zahtjeva otežan i zbog mnoštva političkih stranaka.

(www.vecernji.ba)