Tradicionalna kulturno-duhovna manifestacija Ogranka Matice hrvatske u Čitluku ”Uskrs s Maticom u Brotnju” otvorena je sinoć u staroj crkvi sv. Blaža u Gradnićima (Čitluk) predstavljanjem nove knjige, zbrke pjesama Zdravka Nikića ”Krik s križa” i izložbom reljefa u drvetu pod nazivom ”Sinergija u ljubavi” Branka Ivankovića Mite.

Nikićevu knjigu predstavili su sveučilišni profesor iz Mostara i književnik Antun Lučić, predsjednik Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne Ivan Baković, a program je vodio i autore i knjige i izložbe publici predstavio predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čitluku Andrija Stojić.

Govoreći o Nikićevoj knjizi Baković je kazao kako je ova knjiga neka vrsta autorove osobne ispovijedi Bogu (u svome najvećem dijelu) ”koju čitatelju nudi (željnu takve okrjepe) na čitanje, prosudbu, pa i potporu, jer veli u pjesmi ‘Pjesnikov poziv’: nije pjesnik odrpanac / sa šeširom i sa bradom / već je pjesnik glas Svevišnjeg / koji ljudska srca puni nadom.’“

Baković povlači usporednice između stihova Kranjčevićeve pjesme ”Eli! Eli! Lama azavtani”: (Na Golgoti je umro – a za kog je izda’no / je li pala Žrtva ova il’ kasno ili rano?/ Na Golgoti je umro i svijet za to znade, / Al od te žrtve davne još ploda ne imade//) i Nikićeve pjesme „Sotona u haljini duginih boja“ (A Krist s križa gleda. / zar zalud je žrtva moja, /zar me opet na smrt sude, a ja s Ocem stvorih te ljude?!//) pjesme ”Krist s križa”: (gledam sad s križa zemlju po kojoj sam hodio / gledam svetu zemlju u kojoj sam se rodio / gledam pastire što im povjerih svoje stado / s Aronom prave novo tele od zlata / a svjesni nisu da to je tele od raspadljivoga blata//) Baković zaključuje kako: ”Nije plod izostao zbog male i slabe žrtve Raspetoga, nego zbog naše slabosti i slijeposti”.

U drugome dijelu knjige (”Promišljanja i putokazi”) autor, osim već spomenutih motiva ”promišlja suvremene pojave i devijacije u društvu, pa će se tu tako naći zanimljivih razmišljanja o covidu, o Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, o klimatskim/klimavim promjenama, o tome tko zavrjeđuje voditi hrvatski narod… tko financira razne (anti)hrvatske udruge koje pljuju i po državi u kojoj žive i po narodu kojemu pripadaju… kakav je to narod koji bira one štose zalažu za ubijanje nerođene djece u majčinoj utrobi, za slobodan dolazak nekih nepoznatih koji će nas „otjerati“ s vlastite zemlje; gdje smo danas, gdje ćemo biti sutra, je li došlo vrijeme i ima li u Hrvata snage za suočavanje s istinom i ono najvažnije: tko smo i što smo danas?!”

Antun Lučić je pojasnio semantiku nekih Nikićevih pjesama, pojasnio je grafički (geometrijski) izgled napisanih pjesama koje je on nazvao vretenaste pjesme, govorio je o samome ”kriku s križa” naglašavajući S što sugerira kako taj krik dolazi odozgor prema dolje – od neba prema zemlji, od Krista prema ljudima.

”Stihovi su organski geometrijski, kao da su namotani oko vertikalne osovine. Nalikuju preslici, uspravnoj ili okomitome vretenu: pjesnik prede, kao neumorni pletač… Zbirka je, barem u prvoj polovici književnoga bloka, protkana riječju ”krik”. Tako se u pjesmi ”Tajna tvoga križa” tri puta veli: krik – otkrij mi snagu / krika Tvoga s Križa / te u nastavku domeće: Tvoj krik s križa i danas odzvanja svijetom / taj krik srce mi para//. Proizlazi da je krik i tajna, i zbor, i doziv, i milost… ‘Krik s križa’, kao zbirka, usidren je u ciklus pjesama ”Krik s križa”. Čini se oko nje kruže druge pjesme, u njezinoj su orbiti. Radi se o apokrifnom čitanju i doživljaju evanđelja. Pjesma je nastala 6. travnja 2023., na Veliki četvrtak. Pasija koju provodi Nikić duboka je, alegorična, subjektivna. Poema je pisana u trećem licu, kao da je nekako ranije napisana, doima se kao Križni put u malom, mala drama o Sinu i Majci, ali nama samima kakvi jesmo i u čemu se zrcale naši postupci”, kazao je Lučić te zaključio kako je ”dopustivo primijetiti kako Nikićevo stihovlje, i pjesme u prozi, mali brevijar koji se okreće protiv Sotoninih sinova i sluga i njihovih manipulacija, nešto nalik na usmenu predaju, i za moći i nemoći udesa”.

Sam autor Nikić pročitao je nekoliko svojih pjesama te zahvalio svima, u prvome redu Bogu na darovanom talentu, a onda i ostalima koji su došli na promociju, Andriji Stojiću, predstavljačima Bakoviću i Lučiću te svojoj obitelji na strpljenju ”jer nije lako živjeti s pjesnikom”.

O umjetniku Branku Ivankoviću Miti i izloženim reljefima pod naslovom ”Sinergija u ljubavi” govorio je prof. Andrija Stojić predstavljajući samoga umjetnika i njegova dosadašnja postignuća.

Istaknuo je kako izložba obuhvaća 33 izloška križa tau s njegovim reljefima, a na svakome od njih prikazani su duborezi srca. Simbolika broja 33 je u tome što prokazuje 33 godine Isusova života, a sami križ tau omiljeni je znak i sv. Franje koji ga je i sam često crtao.

”Branko Ivanković Mito rođen je 1954. u Biloj kod Livna. Samostalno je izlagao svoje radove 16 puta u Hrvatskoj, BiH i Italiji. Autor je najvećega raspela iz jednoga komada drveta. Moderirao je veliko oltarsko raspelo u Petričevcu Banja Luka pod kojim je sv. Otac papa Ivan Pavao II. predvodio misno slavlje u svojemu drugome pohodu ohrabrenja katolicima u BiH. Njegovo djelo je i križ za bl. Ivana Mertza koji je blagoslovio i posvetio sv. Otac i ostavio u naslijeđe mladeži u BiH”, kazao je Stojić.

Publici se obratio i sam autor pojašnjavajući značenje pojedinih reljefa koji će biti izloženi u idućih mjesec dana.

U glazbenome dijelu programa sudjelovali su učenici Osnovne glazbene škole ”Brotnjo” Čitluk Anđela Stojić i Mihael Blažević izvedbom glazbenih dijela na glasoviru i gitari.