Bh. tržište robe široke potrošnje teško je oko četiri milijarde KM, a najveći dio čine brendirani uvozni prehrambeni proizvodi. Osim proizvođača, najveću korist u ovom biznisu imaju distributeri, odnosno zastupnici ovih brendova.

Većina distributera stranih prehrambenih proizvoda u BiH sjedište ima u zapadnoj Hercegovini. Distribucija stranih brendiranih FMCG (Fast moving consumer goods) proizvoda predstavlja jedan od najunosnijih poslova, jer se radi o robi široke potrošnje koja se brzo prodaje na tržištu, piše Faktor.

Direktor B2B odjela u Altermediji Rešid Muratović izjavio je da je domaće FMCG tržište podijeljeno na organiziranu i na tradicionalnu trgovinu.

– Organizirana trgovina ima udio od oko 60 posto u ukupnom prometu robom široke potrošnje. U organiziranu trgovinu spadaju trgovački lanci kao što su Bingo, Konzum, dm, CM, Atom i drugi. Distributeri čine najvažniju kariku u procesu dolaska proizvoda od tvornice do police, rekao je Muratović.

Prema njegovim riječima, distributeri su spona između velikih internacionalnih tvrtki i domaćih trgovačkih lanaca i većina posla prolazi kroz ovaj kanal.

Muratović pojašanjava kako se radi o jednom od najunosnijih poslova, s obzirom na vrijednost tržišta, dodavši da distributeri u BiH zapošljavaju između 2.000 i 2.500 radnika.

– U procesu distribucije stranih brendova na naše tržište koriste se transport, logistika, skladištenje robe, prodaja klijentima i marketing, pojašnjavaon za Faktor.

Ponekad domaće tvrtke mogu vršiti samo logistiku i skladištenje određenih stranih brendova. Primjer tome je kompanija Violeta iz Tomislavgrada, koja se bavi proizvodnjom toaletnog papira i maramica, kao i deterdženata za veš i omekšivača. Oni u svom portfoliju nude i proizvode talijanskih brendova Ferrero i Barilla.

Kako su rekli u Violeti, ova tvrtka nije distributer talijanskih brendova nego rade logistiku i skladištenje, dok se regionalni distributer Ferrera nalazi u Zagrebu, a Barille u Ljubljani.

Domaće proizvodne tvrtke žale se na nedostatak državnih subvencija i podrške za izvoz. Nasuprot njima, distributeri i uvoznici imaju pune ruke posla, jer uglavnom uvoze visokosubvencionirane brendirane proizvode.

Dodatan vjetar u leđa distributerima mogla bi biti odluka države da ukine carine i prelevmane na uvoz 250 visokosubvencioniranih proizvoda iz Europske unije. To bi moglo imati utjecaj na vanjskotrgovinsku razmjenu BiH sa EU-om, s obzirom na to da roba široke potrošnje čini najveću stavku u ukupnom uvozu.