U sklopu zaštitnog arheološkog istraživanja prapovijesne kamene gomile, u mjestu Drinovci (općina Grude), u jednom prapovijesnom grobu pronađena su dva primjerka zlatnih predmeta ukrasnog karaktera. Sudeći prema tipološko-stilskim odlikama samih predmeta, te kontekstualnim podatcima unutar kojih su pronađeni, možemo ih datirati u vrijeme ranog brončanog doba (Br-A₂). Pema tome, službeno se radi o najstarijim do sada poznatim zlatnim predmetima sa prostora Bosne i Hercegovine!

Na osnovi gomile otkrivena su ukupno tri prapovijesna groba sa tipičnom arhitekturom u vidu kamenih škrinja i sa tipičnim načinom polaganja pokojnika u grob, dok su u korpusu gomile pronađena dva mlađa, srednjovjekovna groba. Također vanjski rub gomile markiran je kamenim vijencem, koji kod takve vrste arheoloških nalazišta osim fizičke ima i naglašenu spiritualnu komponentu. Nakon detaljne analize osteoloških ostataka i nalaza, dobit će se više podataka koji će pomoći u znanstvenoj interpretaciji samog nalazišta.

Važno je naglasiti kako kamene gomile predstavljaju svakako najprominentniju arheološku pojavu na prostoru Hercegovine, ali nažalost mali broj ih je do sada sustavno istražen. Općenito, gomile ili tumuli su nastali kao rezultat složenih društvenih, komunikacijskih i ideoloških procesa. Konkretno na našem prostoru istočnojadranske kulturne makroregije, javljaju se sredinom 3. tisućljeća pr. Kr. U arheološkom kontekstu gomile su najčešće nalazišta iz domene kulta mrtvih, odnosno mjesto pojedinačnog ili češće višekratnog sahranjivanja, te karakterističan grobni monument. Kod gomila je često prisutna i sekundarna upotreba u različitim kulturnim i vremenskim kontekstima, kao što je slučaj i sa našom gomilom gdje imamo sekundarne ukope iz vremena srednjeg vijeka. Isto tako, vrlo često prapovijesne gomile su često poslužile kao nukleus, oko kojih se organizirao se i znatan broj suvremenih grobalja. Prema tome radi se fenomenu koji je uvijek iznova prepoznavan i poštovan kao prostor sa snažnom duhovnom dimenzijom. Zbog svojih fizičkih karakteristika gomile i danas predstavljaju snažne i vidljive markere u prostoru, čime se prostor Hercegovine izdvaja, jer imamo sačuvane dijelove jedinstvenog prapovijesnog krajolika starog više tisuća godina, krajolika koji je utkan u srž našeg identiteta. Nažalost u posljednje vrijeme intenziviralo se uništavanje kamenih gomila. Nadamo se kako će ova istraživanja pomoći u podizanju svijesti kod šire društvene zajednice o očuvanju vlastitog identiteta i prošlosti i potaknuti sveopću valorizaciju ove jedinstvene vrste arheoloških nalazišta.

Istraživanja su sprovedena pod vodstvom Tina Tomasa sa Odjela za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, dok su ostatak stručne ekipe činili Mirko Rašić sa Odjela za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, student arheologije Tomislav Mihalj, uz pomoć Vinka Hercega i Marine Boban. Ogromnu potporu istraživanju pružili su djelatnici tvrtke Platica-Žurkovača d.o.o. (na čijem koncesijskom polju je gomila smještena) na čelu sa Tihomirom Nuićem i Odsjek za kulturno-povijesnu baštinu, Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i športa ŽZH-e.