Ako Dom naroda Parlamenta FBiH potvrdi izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH koje su usvojene na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma FBiH, značajno će se povećati broj umirovljenika koji će moći koristiti pravo da u isto vrijeme primaju mirovinu i budu redovito zaposleni.

Naime, još prije nekoliko godina presudom Ustavnog suda, koji je članak 116. Zakona o MIO proglasio neustavnim, omogućeno je pravo ostvarivanja statusa osiguranika u obveznom osiguranju svim korisnicima mirovine, s iznimkom onih koji su ostvarili pravo na obiteljsku ili pak na mirovinu prema odredbama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja.

Navedene dvije skupine korisnika Zavoda MIO, ako žele zasnovati radni odnos, tj. steći status osiguranika u obveznom osiguranju, moraju prethodno mirovinu staviti u stanje mirovanja, kolokvijalno “zamrznuti”, objasnili su nedavno iz Ureda za odnose s javnošću Federalnog zavoda MIO.

Međutim, novim izmjenama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH pravo na istodobno korištenje mirovine i zasnivanje radnog odnosa mogu ostvariti i osobe koje su otišle u prijevremenu mirovinu, kao i korisnici invalidske mirovine. Prilikom predlaganja navedenih izmjena Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH njihov predlagač, zastupnik Zijat Mušić naveo je kako se predložene izmjene tiču upravo članka 116. Zakona o MIO koji je Ustavni sud proglasio neustavnim, piše Večernji list.

Mušić tvrdi kako je mirovina stečeno pravo.

U članku 116. radilo se o tome da neki mogu imati mirovinu i raditi, dok neki drugi koji imaju mirovinu oko 400 KM, uglavnom su iz braniteljske populacije, ne mogu raditi. Oni moraju tu mirovinu “zamrznuti”. Ustavni sud Federacije BiH presudio je da se članak 116. briše, kazao je Mušić.

Međutim, iz Zavoda MIO smatraju kako navedene izmjene nisu logične te će napraviti poremećaj na tržištu rada i onemogućiti mladima pronaći posao.

Također smatraju kako su izjave da se izmjenama Zakona o MIO FBiH pomaže braniteljima izmišljene.

Ogromna većina onih koji su otišli u prijevremenu mirovinu, a osobito invalidsku, po osnovi radne invalidnosti, nema veze s ratnim statusom i ratnim zaslugama, naglasili su iz Zavoda MIO.

Kada je riječ o logičnosti spomenutih izmjena, iz Zavoda MIO FBiH pitaju se koliko ima smisla nekome tko je tražio prijevremenu mirovinu ponovno omogućiti raditi ili, još apsurdnije, pravo na zaposlenje i istodobno primanje mirovine dati nekome tko je isključivo na osnovi ocjene liječnika da je trajno nesposoban za rad osigurao mirovinu. Oni su objasnili i kako je članak 116. Zakona o MIO nakon presude Ustavnog suda izmijenjen, odnosno da je njime definirano da umirovljenici koji su mirovinu ostvarili s 40 godina staža osiguranja ili 65 godina života mogu, uz istodobno korištenje mirovine, biti i u radnom odnosu.

Ranije su iz Zavoda MIO istaknuli kako je do točnog broja onih koji istodobno primaju plaću i mirovinu teško doći jer se podaci vode u više baza, ali da takvih slučajeva ima. Uglavnom je riječ o osobama deficitarnih zanimanja za koje poslodavci iskažu potrebu nakon što one steknu uvjete za mirovinu, odnosno ostvare pravo na njezino korištenje. Nerijetko ih poslodavci angažiraju na pola godine do godinu dana, odnosno dok se za isti posao ne obuči netko od njihovih kolega.

Završetkom obveznog osiguranja, pod uvjetom da je trajalo više od šest mjeseci, korisnik mirovine može zatražiti ponovni izračun mirovine, pri čemu će se uzeti u obzir novoostvareni staž osiguranja, a sve u skladu s člankom 117. Zakona o MIO.

Korisniku starosne mirovine koji stekne status osiguranika u obveznom osiguranju, nakon prestanka tog osiguranja, na njegov zahtjev bit će određen novi iznos mirovine po odredbama ovog zakona pod uvjetom da je naknadno navršio najmanje šest mjeseci staža osiguranja ili će se na njegov zahtjev uspostaviti isplata ranije priznate mirovine, stoji u spomenutom članku Zakona o MIO Federacije BiH.

Podsjetimo, razlog zbog kojega je sporni članak zakona dan na ocjenu ustavnosti činjenica je da nigdje u Europi nije ograničeno ovo pravo umirovljenicima, odnosno ne moraju birati između posla i mirovine.