Strategijom reforme mirovinskoga sustava u FBiH, koja je usvojena u Parlamentu, utvrđeni su novi pravci reforme toga sustava , a konkretizaciju reformi donosi novi prijedlog Zakona o MIO koji je utvrdila entitetska Vlada.
Kako ističu iz Vlade, zakonski prijedlog polazi od smjernica koje su se bazirale na nepovoljnim prognozama socijalne održivosti mirovinskog sustava u FBiH i pokazanim lošim demografskim izgledima. Ukratko, strategija je procijenila da će se, ako se postojeći sustav u FBiH ne reformira i ako se nastave umjereni ekonomski i demografski trendovi, pad radno sposobnog stanovništva preliti na pad zaposlenih, odnosno osiguranika i prihoda od doprinosa, što će se, prema postojećem sustavu “koeficijenta” (tj. isplati onoliko koliko imaš), nužno odraziti i na buduću visinu relativnih mirovina, piše Večernji list BiH.
Ponovljena simulacija sustava bez reforme s novim podacima potvrđuje nalaze iz strategije.
Financijsko stanje Federalnog zavoda MIO je jako složeno u segmentu održavanja dostignute razine i redovitosti isplate mirovina. Tijela upravljanja već duže vrijeme donose upitne odlike isplatnog koeficijenta i protivno važećem zakonu vrše “posudbu” sredstava za isplatu iz tekućeg mjeseca za isplatu mirovina iz prethodnog, kako bi se razina mirovina održala na dostignutoj razini.
Takvo postupanje na mjesečnoj razini dovodi do značajnog deficita – ističe se u obrazloženju zakonskog prijedloga, uz napomenu da značajan problem i opterećenje predstavlja doprinose za MIO.
Vlada FBiH, resorno ministarstvo i Zavod MIO poduzeli su odgovarajuće aktivnosti kako bi se kratkoročno osigurala redovitost isplate mirovina, sukladno sporazumu potpisanom s relevantnim predstavnicima umirovljenika u FBiH. Međutim, poduzete aktivnosti su predviđene samo kako prijelazno rješenje do donošenja predloženog zakona, koji praktično jamči redovitost u isplati mirovina i učinkovitiji rad nositelja osiguranja.
Predloženim zakonom, u čiji je posjed došao Večernji list BiH, propisuje se da ako prihodi nositelja osiguranja ne pokrivaju rashode za isplatu mirovina u tekućem mjesecu.
Potrebna razlika namiriti će se iz proračuna Federacije, odnosno drugih izvora koje osigura FBiH, a po zahtjevu noistelja osiguranja. Druga zakonska rješenja predmetnog zakona dovode do smanjenja “pritiska” na mirovinski sustav, jer postupno pooštravaju uvjeta za ostvarivanje prava na starosnu i obiteljsku mirovinu, uz izuzetke koje su primjereni socioekonomskim prilikama u FBiH, na odgovarajući način proširuju mirovinski obuhvat i stvaraju pretpostavke za uvodenje pravednih stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u dijelu koji se odnosi na staž s uvećanim trajanjem.
Osobe koje zaključuju brak nakon navršenih 65 godina uvjetuju se trajannjem braka ili zajedničkim djetetom kako bi se izbjegli fiktivni brakovi i korištenje obiteljske mirovine.
Nadalje, stvaraju se pretpostavke za ekonomicniju organizaciju sustava mirovinskog i invalidskog osiguranja, a time i smanjenje troškova nositelja osiguranja.
Večernji list