Udruge iz Domovinskog rata općine Grude, Odbor za branitelje, Općinsko vijeće i načelnik općine Grude te Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Županije Zapadnohercegovačke pozivaju građane na obilježavanje 33. obljetnice pogibije naših prijatelja i suboraca.

Obilježavanje će se održati u subotu, 3. listopada 2026. godine, u mjestu Vrdi, s početkom u 11 sati, kada će biti služena sveta misa.

Program započinje u 11 sati svetom misom, nakon čega slijedi polaganje vijenaca i paljenje svijeća u spomen na poginule branitelje. Potom će biti položen jedan vijenac u znak zajedništva predstavnika svih udruga, izaslanika stranaka i obnašatelja dužnosti svih razina vlasti. U nastavku programa predviđen je obilazak mjesta pogibije hrvatskih branitelja, gdje će također biti položeni vijenci i zapaljene svijeće uz molitvu.

U rujnu 1993. tzv.Armija BiH je na prostoru Hercegovine i južnog dijela središnje Bosne protiv snaga Hrvatskog vijeća obrane (HVO) poduzela široku vojnu operaciju Neretva 93. Temeljni cilj operacije bio je zauzimanje područja Makljena i grada Prozora, ali i područja sela Vrdi,čijim bi padom zapadni dio Mostara, pod kontrolom HVO-a, bio doveden u izrazito nepovoljan položaj. Ovladavanje tim područjima Armiji BiH bi omogućilo nesmetanu prometnu povezanost vlastitih snaga 4., 6. i 3. korpusa, ali i cjelovit nadzor na hidroenergetskim sustavima u dolini rijeke Neretve, čime bi se omogućilo napredovanje prema strateškim područjima s kojih je moguć nadzor nad dijelovima zapadne Hercegovine.

Osim toga, uspješno provođenje operacije Neretva 93 značilo bi i konačan kraj otpora snaga HVO-a u središnjoj Bosni, koje se od početka srpnja 1993., odnosno stavljanja južnog dijela općine Novi Travnik pod kontrolu snaga Armije BiH, nalaze u potpunom okruženju snaga Armije BiH.Početkom rujna 1993. godine, pristigle su postrojbe iz okolice Sarajeva, koje su se rasporedile u borbeni poredak. Postrojbe su Muslimani neometano izvukli iz obrane Sarajeva od Srba jer je Alija Izetbegović sa Momčilom Krajišnikom dogovorio prekid sukoba. Tolika količina vojnika nije se mogla prokrijumčariti kroz srpski obruč. Očita je srpsko-muslimanska suradnja. Povučene snage poslali su u napad na Hrvate “od Bugojna do Mostara”, čime je prokazana laž da je “istočni Mostar” u obruču. Dok je Sefer Halilović dao izvući muslimanske postrojbe iz obrane Sarajeva protiv Srba i poslao ih u napad na HVO na području Mostara, istovremeno na prvoj crti obrane Sarajeva od Srba i dalje je ostala cijela brigada HVO-a, sarajevska brigada “Kralj Tvrtko”. Sarajevo su branili i oni djelovi HOS-a koji su nakon izbijanja muslimansko-hrvatskog građanskog rata odanost izrazili Aliji Izetbegoviću i Muslimanima, makar su navodno odanost Aliji uvjetovali “da ih se ne raspoređuje na crte prema Hrvatima nego isključivo prema Srbima”. Bez obzira na to, ”muslimanizirani” HOS u BIH je držeći te položaje rasteretio te muslimanske postrojbe koje je Sefer Halilović poslao u napad na Hrvate.

Dana 6. rujna 1993. počinje žestoki napad na HVO na pravcu Vrda. Napad je bio ka Vrdima i anteni Jelici i ostalim kotama na tom pravcu. Muslimanske postrojbe u napadu bile su Odred za posebne namjene Zulfikar (u čijem sastavu su nekakva “Handžar-divizija” i Silver Fox), Igmanski vukovi, Bataljon Drežnica. Isprva su muslimanski izviđači javljali o dobrom odvijanju. No izvrsna hrvatska elektronska izviđanja napravila su izvrstan učinak. Ušao je u šifru muslimanskim snagama, tako da je muslimansko topništvo gađalo po svojim postrojbama. Zbog toga je sva daljnja navođenja paljbe navodio Nihad Bojadžić zbog prepoznatljiva glasa. Oko 15 sati muslimanski su izvori dojavljivali da se primiču Vrdima i da su navodno zauzeli antenu Jelicu i Arapovo brdo i da su čak stigli do seoskog groblja. HVO je u borbe uveo pričuve. Na to su i muslimanske snage uvele pojačanje. Stigle su informacije da hrvatski civili bježe iz Vrda. Krajem prvog dana bitke muslimanski izvori javljali su da se primiču k središtu Vrda. Muslimanska medijska izvješća bila su uljepšana, prikazivali su ono što nisu uspjeli zauzeti i citirali tobožnje zapovijedi njihovih zapovjednika da se ne dira civile. Na Vrdima je intervenirala bojna Zrinski.

Vojnici HVO-a su zaustavili ovaj napad te tako obranili svoje položaje i hrvatsko stanovništvo u Mostaru, a pripadnici Armije BiH u tijeku operacije izvršile su više pokolja civilnog stanovništva i zarobljenih vojnika HVO-a, te su uništavali i pljačkali hrvatsku imovinu. Hrvatske položaje branili su junaci iz Gruda, Širokog Brijega, Tomislavgrada, Konjica… HVO je službeno dobio ovu bitku 4. listopada 1993. godine, no napadi ARBiH-a na mostarskom području su se i dalje nastavili kroz listopad, posebno prema položajima HVO-a u Vrdima.

Bitka je bila sudbonosna za opstojnost Hrvata u Hercegovini i šire. Kao dio osvajačke operacije elitnih postrojbi tzv. ARBiH Neretva ’93. koja je imala za cilj protjerati Hrvate i ovladati područjem gdje žive Hrvati. Usprsko velikim težnjama nisu uspjeli, te je HVO sačuvao višestoljetne prostore. Da bi se izborio goli opstanak, poginulo je više od 20 pripadnika HVO-a, najviše iz Gruda i Širokog Brijega i samih Vrda. Zapamtite dobro ime tog sela, jer u tom selu je konačno obranjena Hercegovina!

U borbi za Vrda i za obranu Hercegovine svoje živote su položili Damir Logara, Vice Paradžik, Gordan Miličević, Goran Spajić, Miro Spajić, Nediljko Barić, Davor Šimić, Stjepan Šapina, Damir Anić i Denis Jozić.

Neka im je laka Hrvatska zemlja.

Organizatori pozivaju sve građane da svojim dolaskom odaju počast poginulim braniteljima te sudjeluju u obilježavanju obljetnice.