Raskošna fotomonografija Hercegovina – Muzej sjećanja, osmišljena i opremljena u Mostaru na čak 300 stranica, tiskana u tvrdomu uvezu u Zagrebu, u 500 primjeraka, konačno je stigla doma. Objavljena u nakladi mostarske Galerije Martino, pod uredničkom palicom Branimira Martinca, ova je luksuzna knjiga konačno u Mostaru i svoje će prvo predstavljanje doživjeti u Salonu 2 Galerije Aluminij, u utorak, 5. srpnja, s početkom u 19 sati.

– Izlazak iz tiska ove knjige, koja je istinskom antologijom starih fotografija iz svih urbanih središta Hercegovine, najavljen je izložbom kojom su Hercegovci, upravo pod imenom Muzej sjećanja, darivani u ožujku ove godine, a koja je, sa stotinjak odabranih svjetlopisnih zasvjedočenja iz hercegovačke prošlosti, ispunila obadva izložbena salona Galerije Aluminij. Dugo iščekivano ukoričeno izdanje, s desecima izvanrednih fotografija, između kojih je i mnoštvo dosad neviđenih, konačno je pred nama – komentira rukovoditelj Aluminijeve umjetničke galerije Darko Juka.

Knjigu je grafički oblikovao Martin Gabrić, a kristalno čistu fotografiju s naslovne korice, imena Povratak, napravio je na mostarskomu Staromu mostu, davne 1960. godine, čuveni hrvatski fotograf Teodor Tošo Dabac. Osim njegovih, monografija okuplja i fotografije čijim su autorima: Anton Zimolo, Blago Čale, Ivica Grubišić, Boris Engelgardt, Stjepan Tomlinović, Ferdo Miličević, Šemsudin Zlatko Serdarević, Ćiril Ćiro Raič, Karlo Drago Miletić, Dragan Pezelj, Milan Majerski, Taib Balić, Franz Laforest, Casar Vlajo, František Franjo Topić, Grgo Kozina i Keith Chester. Uvršten je, također, i pretisak značajnoga broja fotografskih ostvarenja nepoznatih autora, pohranjenih u pismohranama Galerije Martino i Zemaljskoga muzeja u Sarajevu, te u Arhivu Hercegovačko-neretvanske županije.

– Ova knjiga, na jedinstven način nudi fotografsku kronologiju hercegovačke povijesti, u posljednjih stotinu godina. Stare fotografije vode čitatelja u ugodnu šetnju osebujnom prošlošću hercegovačkih krajeva, počevši od Mostara, preko Trebinja, Gacka, Nevesinja, Stoca, Ljubinja i Ravnoga, sve do Neuma, Čapljine, Čitluka, Ljubuškoga, Gruda, Posušja, Širokoga Brijega, Tomislavgrada, Rame, Konjica i Jablanice. Treba znati kako je, samo dva desetljeća nakon izuma fotoaparata (1839.), u Mostar 1860. stigao fotograf Josip Zimolo, koji predano bilježi život i razvitak grada i Hercegovine. Njegov je rad nastavio sin mu Anton i tako je izgrađena zbirka Zimolo, s više od tisuću negativa na staklu. Naravno, čitav niz fotografskih imena zaslužuje našu zahvalnost i poštovanje i sva su pobrojana u impresumu ove monografije, čije objavljivanje treba promatrati u svjetlu širega izdavačkog pothvata, unutar kojega je Galerija Martino 2013. objavila i fotomonografiju Mostar – Muzej sjećanja, na čijemu proširenom izdanju već radimo – kazao nam je Branimir Martinac, vlasnik Galerije Martino.