Predsjedništvo Sindikata je na sjednici održanoj 3. rujna 2015. godine donijelo Odluku o štrajku upozorenja temeljem koje u utorak 8. rujna 2015. godine neće biti održana nastava prvi školski sat u obje smjene u svim osnovnim školama Županije Zapadnohercegovačke.

Ovim štrajkom upozorenja djelatnici osnovnih škola izražavaju nezadovoljstvo načinom na koji Vlada rješava problematiku u obrazovanju, a razlozi su sljedeći:
– kršenje važećeg Kolektivnog ugovora
– neujednačeni kriteriji prilikom raspodjele sati i nadopune normi učiteljima
– nezadovoljstvo organizacijom nastavnog procesa u osnovnim školama
– nepripremljen početak nove školske godine i
– kašnjenje porodiljnih naknada devet i više mjeseci uposlenim majkama.

Predstavnici Sindikata su se 2. rujna 2015. trebali sastati s predstavnicima Vlade s ciljem iznalaženja rješenja za navedene probleme. Nažalost, sastanku nisu nazočili članovi Vlade, osim ministrice obrazovanja, nego uposlenici Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi i Ministarstva financija koji su predstavnike Sindikata izvijestili da je ova Vlada konačno počela otplaćivati dugovanja prema djelatnicima u obrazovanju i dugovanja za doprinose. Zar je do tih dugovanja uopće trebalo doći?!

Ministrica obrazovanja nije imala odgovor na pitanje zašto i do kada će se primjenjivati neujednačeni kriteriji prilikom raspodjele sati i nadopune normi učiteljima. Možda odgovor leži u činjenici da ministrica nije imala relevantne podatke koje su ravnatelji škola bili dužni dostaviti Ministarstvu obrazovanja. Kako drugačije objasniti činjenicu da jedni imaju honorar dok drugima nedostaje sati do propisane norme? Možda bi pravilnik o nadopuni norme mogao riješiti ove probleme!

Nakon povratka s godišnjeg odmora učitelji su bili dužni popuniti pedagošku dokumentaciju i pripremiti se za novu školsku godinu. Nažalost, nisu to mogli učiniti jer pedagoška dokumentacija još nije stigla u škole i stoga se s punim pravom može reći da početak školske godine nije pripremljen.

Što se tiče porodiljnih naknada dovoljno je reći da se majke vrate na posao prije nego dobiju prvu porodiljnu naknadu. Većina se odluči prekinuti porodiljno bolovanje već nakon par mjeseci, a svima je dobro poznato što znači prisutnost majke u prvoj godini života djeteta. Je li i to jedan od razloga što imamo sve manje djece i što nas nestaje s ovih prostora?

Sindikat je podržao nastojanja roditelja da se prvi razred devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja vrati u rujan, ali nije i ne može podržati ovakvu organizaciju nastavnog procesa u osnovnim školama jer će gotovo 10% učenika prvih razreda (točnije 28 razrednih odjela) pohađati nastavu u trorazrednim i četverorazrednim kombiniranim odjelima. Ovakvim načinom organiziranja nastave djeci se uskraćuje pravo na kvalitetno obrazovanje. Učitelji u kombiniranom odjelu, bez obzira na broj učenika, na svakom satu svakoga dana paralelno izvode tri ili četiri nastavna programa. Uz najbolju volju, veliki trud i izvrsnost u struci, koliko vremena može učitelj posvetiti svakom učeniku u takvom razredu?

Vlada će reći da se na obrazovanju ne štedi. Mogu li tu tvrdnju potkrijepiti nekim konkretnim učincima? Nama se čini da su prije 35 godina djeca imala kraće nastavne programe, manje nastavnih predmeta i bolje opremljene škole nego danas. Temeljna sastavnica obrazovanja je nastavni proces za koji su potrebna tri čimbenika: prostor, učenici i učitelji. U obrazovanju se zapošljava nenastavno osoblje i asistenti u nastavi, što je pohvalno jer su potrebni djeci s posebnim potrebama, a u isto vrijeme se dijete s posebnim potrebama uključuje u kombinirani razredni odjel. Bi li za kvalitetnije izvođenje nastavnog procesa bilo korisnije zaposliti deset učitelja ili deset asistenata? Je li smisao obrazovanja učinkovitost odgojno obrazovnog procesa u kojem učenik dobiva maksimum ili je smisao organizirano čuvanje djece četiri ili pet školskih sati?

Štedi li Vlada na obrazovanju ili pak ne?

Predsjednica Sindikata
Vesna Ćorluka