Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim problemom odlaska mladih iz zemlje, no ključni strategijski dokumenti koji bi pomogli u rješavanju ove situacije još uvijek nisu doneseni.

Prema dostupnim podacima, zapadnohercegovačka županija izdvaja se od drugih zbog pozitivnog prirodnog priraštaja, što pokazuje da postoje mjere koje mogu potaknuti natalitet i smanjiti emigraciju.

Pozitivan primjer iz Zapadnohercegovačke županije

Zapadnohercegovačka županija bilježi pozitivan prirodni priraštaj zahvaljujući financijskim poticajima za mlade obitelji.

U 2024. godini rođeno je 1008 djece, što predstavlja porast od oko 40 posto u odnosu na 2022. godinu.

Poticaji za obitelji, kako navodi Grgo Čolak iz Širokog Brijega, imaju ključnu ulogu u odluci obitelji da imaju više djece.

“Mi smo imali troje djece kad uopće u našoj županiji nije bilo tih financijskih poticaja i ništa, a kasnije, kad je četvrto dijete došlo, tada su se ti poticaji počeli primjenjivati. Vidim iz drugih ljudi da im je stvarno puno lakše”, rekao je Čolak za BHRT.

Mjere za poticanje nataliteta

Prema riječima premijera Zapadnohercegovačke županije, Predraga Čovića, mjere za poticanje nataliteta uključuju izdašne financijske potpore.

Obitelji koje imaju treće i svako sljedeće dijete dobivaju 500 KM mjesečno tijekom sedam godina, od rođenja do sedme godine života.

“Trenutno primamo 1500 KM, jer imamo troje djece mlađe od sedam godina, što je pristojna plaća”, dodao je Čolak.

Dodatne mjere uključuju jednokratne naknade za majke koje nisu zaposlene i 500 KM za opremanje djeteta.

Ove mjere ne samo da potiču rast nataliteta, nego i vraćaju obitelji u zemlju.

“Prošle godine se 67 djece, koja su živjela izvan županije, vratilo u osnovne škole”, ističe Čović za BHRT, dodajući da je i broj novih doseljenika u županiju u porastu.

Demografska slika Bosne i Hercegovine

Međutim, demografska slika Bosne i Hercegovine nije zadovoljavajuća. Prema projekcijama Ujedinjenih naroda, ako se ne poduzmu konkretne mjere, za jednu ili dvije generacije Bosna i Hercegovina bi mogla imati samo 1,5 milijuna stanovnika.

“Bosanskohercegovačko društvo nalazi se u situaciji u kojoj nema jasan plan kako i na koji način se boriti s ovim problemom. Nedostaju ključni strategijski dokumenti koji će nam pomoći da kao društvo prepoznamo što je potrebno za naš opstanak”, rekao je za BHRT sociolog i demograf dr. Amer Osmić.

Potrebne konkretne akcije

Stručnjaci upozoravaju da nositelji odluka moraju prestati samo deklarativno ukazivati na problem i početi poduzimati konkretne akcije.

“Nužno je povećati ulaganja u poboljšanje uvjeta za obitelji, a time i stvoriti motivaciju za ljude da ostanu u Bosni i Hercegovini. Od lokalnih zajednica do državne razine, potrebno je sustavno raditi na očuvanju demografske slike”, zaključuje Osmić.

Svi ovi koraci, koji su već pokazali pozitivne rezultate u Zapadnohercegovačkoj županiji, mogu poslužiti kao model za ostale regije Bosne i Hercegovine.