Dokument o vanjskom i unutrašnjem dug BiH do 30. lipnja ove godine trebao bi se naći na dnevnom redu današnje sjednice Vijeća ministara BiH, a ekonomski analitičari se ne slažu s posljednjim podacima, koji govore da se vanjski dug BiH smanjio, jer je, kako ističu, riječ o anuitetima koji dospijevaju i plaćaju se i to onda izgleda kao da je duga manje.

Prema podacima Ministarstva financija i trezora BiH, ukupan dug BiH 30. lipnja ove godine je 11,1 milijardu KM.

Od toga vanjski dug BiH iznosi 8,2 milijarde KM, od kojih je vanjski dug Federacije BiH 4,6 milijardi, a Republike Srpske 3,4 milijarde, dok na distrikt Brčko, jedinice lokalne samouprave i institucije BiH otpada oko 750.000 KM.

U informaciji koju je pripremilo Ministarstvo financija i trezora takođe stoji da je do 30. lipnja ove godine vanjskih kredita realizovano u ukupnom iznosu 15,8 milijardi KM, od čega je angažirano 12,7 milijardi, do je nešto malo više od tri milijarde raspoloživo u skladu s realizacijom odobrenim projektima.

Tendencija smanjenja

U dokumentu je vidljivo da udio starog duga u stanju vanjske zaduženosti 30. lipnja 2019. godine od 12,24 posto i dalje pokazuje tendenciju smanjenja, s obzirom na to da je udio ovog duga u prošloj godini iznosila 12,80 posto, a 2017. 14,64 posto. Stari dug čine naslijeđeni komercijalni dugovi prema Pariskom klubu kreditora, Londonskom klubu kreditora te zajmovima WBIBRD-a.p00p0p

U okviru novog duga, kako stoji u dokumentu, najvišu procentualnu zastupljenost čine dugovi prema međunarodnim financijskim institucijama.

U ukupnom stanju vanjske zaduženosti 30. lipnja, a po osnovu novih kredita, 59,81 posto odnosi se na kredite usmjerene na realizaciju infrastrukturnih projekata, 25,88 posto na kredite namijenjene javnom sektoru, dok je 14,31 posto angažirano za gospodarske djelatnosti.

U razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine angažirano je 278,54 milijuna KM kreditnih sredstava, a od ukupnog iznosa povučenih sredstava 40,09 posto se odnosi na EIB, 22,78 posto na kredite WBIBRD-a, 7,78 posto na EBRD, a 7,28 posto na WBID.

U dokumentu, takođe, stoji da je ukupna vrijednost za kreditno financiranje iz vanjskih izvora zaključno sa 20. lipnja ove godine 1,4 milijarde KM, od toga se na FBiH odnosi 65,26 posto, na RS 33,38 posto, a na distrikt Brčko 1,36 posto.

Od ukupne vrijednosti projekata za kreditno financiranje na infrastrukturne projekte se odnosi 88,18 posto, na projekte u javnom sektoru 10,21 posto te na projekte za gospodarske djelatnosti 1,61 posto.

Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo financija i trezora BiH, 30. lipnja  ove godine unutrašnji dug BiH iznosio je nešto više od 2,9 milijardi KM i povećan je za 52,34 milijuna ili 1,80 posto u odnosu na stanje 31. prosinca 2018 godine.

Naplaćene tužbe

Federacija BiH duguje oko milijardu KM, a Republika Srpska oko 1,9 milijardi.

U ukupnom iznosu unutrašnje zaduženosti 30. lipnja 2019. godine FBiH sudjeluje sa 35,48 posto, RS 64,43 posto i distrikt Brčko 0,09 posto.

Analitičari ističu da je jedan od većih problema to što BiH uzima kredite za infrastrukturne projekte, koji su procentualno u najvećem iznosu, a novac često stoji, kamate se plaćaju i projekt čeka.

Što se tiče unutrašnjeg duga u BiH, najveći problem i najveći iznos, kažu ekonomski stručnjaci, su naplaćene tužbe radnika za nepoštivanje kolektivnog ugovora.

Mirsad Isaković, ekonomski stručnjak i sveučilišni profesor, ističe da samo Zeničko-dobojski kanton duguje tri milijarde KM za sudske tužbe koje su radnici dobili i koje stižu na naplatu, te da je slična situacija u svim kantonima u FBiH.

On ističe da su, takođe, veliki problem i zaduživanja po trezorskim zapisima i obveznicama, te da su to kratkoročna zaduženja s visokim kamatama.

Upozorava i na činjenicu da se BiH najmanje zadužuje po pitanju projekata iz gospodarstva, te da je sektor gospodarstva taj koji bi dugoročno mogao vraćati uložena sredstva.