Umjesto ugovora o djelu, novi zakon u FBiH želi stimulirati ugovore o radu

Kako povećati broj zaposlenih u Federaciji BiH, a istodobno ojačati financijsku disciplinu – jedno je od ključnih pitanja na koja se traži odgovor u svim ekonomskim analizama, a novo zakonsko rješenje o doprinosima, prema tvrdnjama predlagača, upravo će unaprijediti stanje u oba navedena segmenta, piše Večernji list BiH.

Pad stope

Kao što je poznato, novo zakonsko rješenje donosi smanjenje zbrojne stope doprinosa za 9% sa sadašnje stope od 41,5% na 32,5%, ali isto donosi i neke novine koje će, smatraju u Vladi, stimulirati poslodavce na zapošljavanje što većeg broja radnika uz ugovor o radu umjesto ugovora o djelu.

Plaćanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje u visini kao za radnika, primjera radi, po ugovoru o djelu, poslodavac, objašnjavaju iz Vlade, više neće biti “stimuliran” na takav oblik “angažmana radnika” i realno je očekivati da bi se oni angažirali na temelju ugovora o radu na određeno ili neodređeno vrijeme.

Računa se i na prednosti za proračun. Tako je povećanjem stopa doprinosa na primanja od druge samostalne djelatnosti (ugovori o djelu, članstvo u povjerenstvima, upravnim i nadzornim odborima i sl.) očekivani izravni učinak porast naplate doprinosa po ovoj osnovi, a očekivani neizravni učinak je destimuliranje poslodavaca za angažiranje osoba po ugovoru o djelu, odnosno neizravno stimuliranje poslodavaca za prijam osoba u radni odnos.

Propisivanjem plaćanja doprinosa na primanja zaposlenika – naknade za topli obrok, naknade za prijevoz na posao i s posla i regres, kao i za plaću te plaćanje doprinosa za MIO i zdravstveno osiguranje za povremene samostalne djelatnosti – ugovori o djelu, ugovori o autorskom djelu, primanja za rad u raznim povjerenstvima, tijelima i sl. za osobe koje nisu osigurane po drugoj osnovi, odnosno samo doprinosa za MIO za osobe koje su već osigurane po drugoj osnovi, stvoreni su uvjeti za smanjenje stopa doprinosa i povoljniji poslovni ambijent. Navedene osobe za koje se uplaćuju navedeni doprinosi će crpiti prava iz ovih uplata (npr., povećanje mirovinske osnovice), ističu iz Vlade.

Smanjenje osnovice

S druge strane, ukidanjem doprinosa na teret poslodavca u vezi s isplatama plaća i drugih primanja zaposlenika, kao i preciznim definiranjem osnovice, stopa, obveznika doprinosa i obveznika plaćanja doprinosa i rokova za plaćanje doprinosa za svaku kategoriju osiguranika posebno, stvaraju se preduvjeti za pojednostavljenje obračuna i plaćanja sukladno zakonom, stav je predlagača koji dodaju kako se ovime stvaraju preduvjeti i za održivost izvanproračunskih fondova i jačanje njihove stabilnosti, a harmonizacijom osnovica stvaraju se isti uvjeti poslovanja na cijelom teritoriju BiH. Kad je riječ o nekim izvozno orijentiranim djelatnostima, kao i onima koje se odnose na obrt i agrar, novi zakon tim zanimanjima ostavlja niske, odnosno smanjuje osnovice za plaćanje doprinosa.

Drugim riječima, zakon sadrži i određene socijalne elemente u obliku propisanih izuzeća za iznos osnovice na koji se vrši obračun doprinosa (za zaposlenike u rudnicima, tekstilnoj, kožarskoj i industriji obuće te niskoakumulacijskim djelatnostima starih zanata, kao i taksi-prijevoznike). Ostale su niske osnovice i za samostalne poduzetnike u obrtu i srodnim djelatnostima, poljoprivredi i šumarstvu.

Ostala su i izuzeća s nižim osnovicama za one poduzetnike koji plaćaju dohodak u paušalnom iznosu.