Ured za veterinarstvo BiH je proteklih dana obavijestio sve nadležne institucije u entitetima i Distriktu Brčko, te kantonima Federacije, o pojavi visokopatogene influence ptica u državama istočne Europe, s mogućnošću da se ona uskoro pojavi u državama susjedima ili u samoj BiH.

Ptičja ili kokošja gripa (Avijarna influenca A.I. – Klasična kuga peradi) prijavljena je u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Ukrajini, te postoji opravdana sumnja da će se tijekom sljedećih tjedana širiti i ka ostatku Europe, navodi se u informaciji koju objavljuje Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Zbog navedenog, iz ovog Instituta preporučuju vlasnicima farmi peradi da pooštre biosigurnosne mjere na farmama (dezinfekcione barijere, korištenje zaštitne radne odjeće-maske za zaposlene na farmama, pojačana kontrola ulaza u objekte, osobna higijena uposlenih i sprečavanje kontakta divlje sa domaćom peradi).

Provjera sumnjivih uginulih životinja

Veterinari i veterinarske stanice nadležne za te objekte neophodno trebaju provjeriti stanje i provedbu biosigurnosnih mjera. Veterinarski inspektori će u slučaju sumnje na prisustvo influence peradi postupati u skladu sa odredbama Odluka o zaraznim bolestima životinja (Službeni glasnik BiH 44/03) i Pravilnika o mjerama za suzbijanje i kontrolu influence ptica (Službeni glasnik BiH 35/10), kao i ostalim propisima koji su na snazi i kojima je regulirana ova oblast, navode iz Instituta.

Izuzetno je bitno da sva lovačka društva ili lovci dostave Veterinarskom fakultetu u Sarajevu, kao referentnoj instituciji za provjeru, sve pronađene uginule divlje ptice na laboratorijsko testiranje u cilju potvrđivanja ili isključivanja sumnje na ovu bolest.

Avijarna influenca je virusna akutna bolest domaćih i divljih ptica, veoma rijetko sisara, a pod određenim uvjetima može da oboli i čovjek. Bolest kod peradi može imati blaži tok u vidu blagih respiratornih infekcija i pada nosivost jaja ili maligni tok u vidu respiratornih poremećaja, prestanka nosivosti, gastrointestinalnim i nervnim poremećajima i naglim uginućima ptica u visokom procentu.

Glavni izvori infekcije za domaće kokoške i purice su divlja plovna/vodena perad koja su i prirodni rezervoar virusa, a same ne pokazuju simptome bolesti. Ovi nisko patogeni virusi iz rezervoara prelaze na jako osjetljive vrste domaće peradi, kod njih prouzrokuju pojavu blagih simptoma, te kroz niz prenošenja u novim domaćinima virus gripe mutira i može da pojača svoju patogenost te postane visoko patogen.

Pored izravnog prenošenja, kod sisara je značajan i neizravni način prenošenja preko vode koja je kontaminirana virusima i preko predmeta. Čovjek također može biti potencijalni domaćin za viruse ptičje gripe.

Klinička slika kod peradi Inkubacija bolesti kod ptica traje od nekoliko sati do pet dana, a u pojedinačnim slučajevima oboljenja u jatu može trajati i do dva tjedna. Mortalitet tijekom nekoliko dana može da bude i do 100 posto. Oboljele kokoške prestaju uzimati hranu, nevesele su, jako malaksale i pospane, krila su im spuštena, oči poluzatvorene i slabije reagiraju na okolinu.

Neophodne mjere

Kao neophodne mjere, u INZ navode da je veoma bitno spriječiti kontakt domaćih i divljih ptica što nije lako (preporučuje se držanje domaće peradi zatvorenom). Potrebno je pooštriti kontrolu ulaza osoba u objekte sa peradi, uposlenici na farmama moraju da koriste zaštitnu radnu odjeću i obuću i vode računa o ličnoj higijeni.

”Zaštititi hranu za perad i vodu od divljih ptica, posebno onih koje su uobičajene na farmama, kao što su golubovi, vrapci i sl. jer one u prirodi mogu imati kontakta sa divljom plovnom peradi. Sprječavati kontakt domaće peradi sa drugim domaćim i divljim životinjama. U slučaju da se influenca pojavi, neophodno je da se izolira cjelokupna populacija ptica, a zatim se sve jedinke, oprema i otpad koji je bilo u kontaktu sa oboljelim jedinkama neškodljivo uklanjaju. Na farmama se provode rigorozne mjere dezinfekcije. Ograničavanje i zabrana kretanja žive peradi unutar jedne regije je veoma značajna mjera kontrole i sprečavanja širenja infekcije, kao i zabrana korištenja opreme iz jedne farme u drugoj. Sumnjiva jata drže se izolirana i promatraju se četiri tjedna”, kažu iz Instituta.

Neophodna je stroga kontrola ugroženog područja kao što je kontrola kretanja ljudi, vozila, dezinfekcija i uništavanje inficiranih i uginulih životinja. Nema učinkovitog cjepiva protiv ove bolesti. Nema specifičnog tretmana i terapije. Za vrijeme epidemije, za sprečavanje širenja zaraze potrebne su stroge mjere izolacije i karantena.

Sve objekte i prostorije u kojima je držana perad potrebno je dezinficirati, a kontaminirano zemljište dekontaminirati kaustičnom sodom. Virus preživi u suhoj krvi i tkivima mjesecima, ali ga uništava temperatura od 83 Celzija za pet minuta. Također može preživjeti oko dva tjedna u leševima ptica i peradi, ali ga ubija sunčeva svjetlost. Mjesecima može preživjeti u hladnom i mračnom prostoru bez prisustva kisika.

Preventivno, ali i kod utvrđivanja bolesti vlasnici i držaoci peradi trebaju surađivati sa veterinarskom službom. Od domaće peradi najosjetljivije su kokoške i purice, dok se kod pataka i gusaka bolest pojavljuje u blažoj formi. Divlje ptice koje žive uz vodu, posebno divlje patke, često su otporne na bolest i rijetko pokazuju kliničke znakove bolesti, ali mogu biti rezervoar virusa kojeg izlučuju u vanjsku sredinu i time predstavljaju glavnu opasnost za širenje bolesti na domaću perad.

Kada se pojavi kod domaće peradi, bolest dovodi do velikih ekonomskih gubitaka po gazdinstvo i samu državu koji su uvjetovani uginućima i obaveznim neškodljivim uklanjanjima oboljelih jata, zabranom kretanja peradi i zabranom prometa proizvoda porijeklom od peradi.

Preporuke agencija za hranu potrošačima je da meso i proizvodi od peradi s kojima se ispravno rukuje i dobro se termički obrađuju, ne predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje. Pridržavanje dobre higijenske prakse uključuje pranje ruku toplom vodom i sapunom najmanje 20 sekundi prije i poslije pripreme hrane, izbjegavanje unakrsne kontaminacije odvajanjem sirovog mesa i proizvoda od ostale hrane, pranje opreme i površina za pripravljanje hrane s vrućom vodom i deterdžentom, tj. upotreba uobičajenih sredstava za higijenu domaćinstva i dezinficijensa. Temperatura termičke obrade peradi pri kuhanju treba biti iznad 75ºC, a pri pečenju minimalno 180*C.