Na lokalitetu u neposrednoj blizini sela Gornji Brišnik, udaljenom dvadesetak kilometara od Tomislavgrada središta istoimene općine, u proljeće naredne godine počet će postavljanje prve vjetroturbine za proizvodnju električne energije snagom vjetra u sklopu Vjetroelektrane Mesihovina.

Ako sve bude kako je planirano, prvi kilovat sati proizvedene električne energije od snage vjetra planirani su u sustavu već krajem naredne godine.

Ekipa Anadolu Agency (AA) posjetila je lokalitet Gornji Brišnik gdje će biti smješteno nekoliko vjetroturbina gdje i ovih dana puše snažan vjetar. Tako je kažu tijekom cijele bez obzira da li se radi o zimi, proljeću, jeseni ili ljetu. Naime, velika većina općine smještena je na nadmorskoj visini većoj od 800 metara.

“Uvjeti su odlični. To su mjerenja pokazala. To možete vidjeti i iz iskustva. U razgovoru sa ljudima svi će reći da vjetra stalno puše. Možda tek nekoliko dana je bez vjetra u godini”, navodi dipl. ing. eletrotehnike Perica Perić, rukovoditelj pogona u izgradnji Vjetroelektrane Mesihovina.

Budućnost u obnovljivim izvorima energije

Sa područja Gornjeg Brišnika može se vidjeti nekoliko vjetrenjača koje već neko vrijeme proizvode električnu energiju od snage vjetra, a koje se nalaze na području Kamenskog u Republici Hrvatskoj.

Inače, u okviru projekta Vjetroelektrane Mesihovina na potezu od sela Gornji Brišnik preko Mrkodola do Bukovice u planu je postavljanje ukupno 22 vjetroturbine pojedinačne snage 2,5 megavata, odnosno ukupne snage oko 55 megavata.

Vjetrenjače bi trebale biti po uzoru na Hrvatske visine između 80 i 90 metara, raspona propelera oko 101 metar. Ni na koji način neće štetiti okolini, odnosno čak i u neposrednoj blizini bit će omogućeno nesmetano napasanje stoke jer se za vjetroturbine ne koriste nikakve posebne ograde osim betonskog postolja na kojem se postavljaju.

“Ovo je novi vid proizvodnje električne energije u Bosni i Hercegovini. Može se očekivati 165 gigavat sati na godišnjoj razini proizvodnja vjetroelektrane. Ako pogledamo na godišnjoj razini potrošnju općine Tomislavgrad koja iznosi nekih 50 gigavat sati, onda je to više od dva puta one koja pretiče”, naveo je Perica Perić, rukovoditelj pogona u izgradnji Vjetroelektrane Mesihovina.

Ukupna vrijednost projekta je 78 milijuna eura (oko 156 milijuna KM) od čega su 72 milijuna eura (oko 144 milijuna KM) kreditna sredstva, a šest milijuna eura (oko 12 milijuna KM) vlastita sredstva Javnog poduzeća Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

“Dugoročno sigurno ćemo imati dobit. To je na kraju krajeva i direktiva Europske unije da se krene prema obnovljivim izvorima energije. Vjetar je upravo takav, ne troši nikakva goriva, smanjuje zagađenje, a i tehnologija je usavršena, tako da je to jedan vid proizvodnje energije koji zauzima u Europi sve veći dio. U Danskoj možda i preko 30 posto”, naveo je Perić.

Povećanje izgradnje vjetroturbina u Hrvatskoj

Rukovoditelj pogona u izgradnji Vjetroelektrane Mesihovina navodi da su u planiranju projekta korištena iskustva i to prvenstveno Hrvatske elektroprivrede (HEP), odnosno Hrvatske koja ima značaj udio od 350 megavata ukupne snage vjetroturbina za proizvodnju električne energije.

Novinari su se zanimali za to što je opredijelilo JP HZHB da počne izgradnju vjetroturbina, s obzirom da su se u Hrvatskoj pojavile informacije kako to nije zapravo isplativ projekt, te da će zbog toga smanjiti kapacitet proizvodnje električne energije od snage vjetra.

“Koliko ja znam to nije točno. Oni su imali karakterističnu situaciju da su sve elektrane rađene privatno. HEP planira izgradnju svoje vjetroelektrane. Ne da se neće smanjivati, mislim da će se i dalje još povećavati proizvodnja električne energije od snage vjetra”, naveo je Perić.

On je istaknuo da JP HZ HB u planu ima izgradnju i vjetroelektrane Poklečani, u općini Posušje.

“Na razvoju tog projekta se radi. On je u ranijoj fazi i još se razvija. Planirana je izgradnja 33 do 36 vjetroturbina. To je još jedna lokacija sa odličnim karakteristikama vjetra. Potencijalno je veoma zanimljivo jer je uspješan projekt.

Njegova realizacija će biti kroz nekoliko narednih godina. Planirana je i izgradnja hidroelektrane Vrilo, koja bi bila pomoć u integraciji regulacijskim osobnostima i omogućila i neke buduće projekte”, naglasio je Perica Perić, rukovoditelj pogona u izgradnji Vjetroelektrane Mesihovina.

Osim ovih JP HZHB planira i izgradnju vjetroelektrane Velika Vlajna kod Mostara i Borova Glava između Livna i Tomislavgrada

Ekipa AA posjetila je i lokalitet u blizini sela Kovači nekoliko kilometara udaljenog od Tomislavgrada prema Posušju, gdje će biti smješten “gornji bazen” buduće hidroelektrane Vrilo.

“U svom razvojnom programu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar ima izgradnju i crpne hidroelektrane Vrilo.

Crpna hidroelektrana Vrilo smještena je, locirana u općini Tomislavgrad i sastojat će se iz gornjeg bazena, tunela, strojarnice smještene u donjeg bazena Buškog jezera”, naveo je za AA Drago Zane, voditelj projekta za izgradnju crpne hidroelektrane Vrilo.

HE Vrilo bez uticaja na okoliš

Crpna hidroelektarana Vrilo koristit će vode rijeke Šuice, a u vremenu kada te vode budu manje ili u vrijeme kada presuši što se zna dogoditi koristit će vodu iz “donjeg bazena” odnosno Buškog jezera. Voda će biti prebacivana u “gornji bazen” i korištena za proizvodnju kada bude veća potreba za električnom energijom.

Strojarnica će biti smještena u blizini sela Vrilo na obodu Buškog jezera udaljenosti cestovno oko petnaestak kilometara od Tomislavgrada, odnosno dvadesetak kilometara od sela Kovači gdje će biti smješten “gornji bazen” kapaciteta 1,8 milijuna kubika.

Radi se o hiroelektrani srednjeg kapaciteta koja će na godišnjoj razini proizvoditi 170 gigavat sati električne energije.

“U strojarnici će biti smještena dva agregata, pumpa i turbina. U tijeku je priprema projektne dokumentacije, pribavljanja dozvola. Početak izgradnje predviđen je za 2017. godinu, a sama izgradnja bi trajala oko četiri do četiri i pol godine”, naveo je Zane.

Naglasio je da Javno poduzeće Elektroprivreda HZHB ima manjak kapaciteta za proizvodnju svog konzumena – potrošača, odnosno kupuje električnu energiju. S tim u vezi plasman proizvedene električne energije u hidroelektrani Vrilo imat će od prvog dana njenog rada kupce – potrošače.

Voditelj projekta za izgradnju crpne hidroelektrane Vrilo Drago Zane naglasio je i druge važne karakteristike tog objekta koje su jako važne.

“Uticaj na okoliš zbog izgradnje hidroelektrane Vrilo je nikakav ili zanemariv. Čak će imati pozitivan utjecaj. Smanjit će poplave u Duvanjskom polju jer će biti prokopan tunel (dužine 5.207 metara) čiji je kapacitet 50 kubika vode u sekundi tako da će na neki način poljoprivrednu proizvodnju poboljšati. Potapanja nema, iseljavanja stanovništva nema”, naglasio je Zane.

Izgradnj hidroelektrane Vrilo inače, košta ukupno 120 milijuna eura (oko 240 milijuna KM).

Osim projekta hidroelektrane Vrilo JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar ima u planu izgradnju i HE Kablić, piše Anadolu Agency.