Vozači u BiH plaćaju skuplje gorivo nego stanovnici Luksemburga, države koja se smatra najbogatijom članicom Europske unije, objavile su Nezavisne novine.
Po informacijama objavljenim na internetskim stranicama Vanjskotrgovinske komore BiH, koja se poziva na podatke Međunarodne unije cestovnog transporta (IRU), benzin 95 smo u proteklom tjednu plaćali 2,26, benzin 98 koštao je 2,41, a dizel 2,36 KM.
Skoro kao u Austriji
U istom razdoblju u Luksemburgu je benzin 95 koštao 1,1 euro (2,15 KM), a benzin 98 1,193 eura (2,33 KM), dok je za litar dizela trebalo izdvojiti 1,02 eura (1,99 KM).
”Još u nekim od nas znatno bogatijim europskim državama, poput Njemačke, Austrije i Slovenije, pojedine vrste goriva je moguće točiti po gotovo istim ili, pak, nižim cijenama nego na bh. benzinskim crpkama”, navode Nezavisne novine dodajući kako kod nas naftni derivati jesu jeftiniji nego u većini članica EU, ali to nikako nije pravilo.
Na primjer, za litar benzina 95 je u proteklom tjednu u Austriji trebalo izdvojiti 1,17 eura, ili 2,28 KM, što je tek dva pfeninga više nego u BiH. Međutim, Austrijanci od nas dosta više plaćaju benzin 98 i dizel.
Slovenci su u minulom tjednu za litar dizela izdvajali 1,19 eura (2,32 KM), dok je kod nas to gorivo bilo skuplje, i koštalo je 2,36 KM. Ipak, kod nas su jeftiniji benzini nego u Deželi.
Izjednačili se s Hrvatskom
Dizel je i u Slovačkoj bio jeftiniji nego kod nas, i to za dva pfeninga. Zanimljivo je da je dizel u Njemačkoj samo tri pfeninga skuplji nego u BiH, ali, ruku na srce, benzin plaćamo mnogo manje nego Nijemci, navode Nezavisne.
Izvor Nezavisnih novina, upućen u kretanja na tržištima energenata, ističe da se cijene goriva u BiH već duže vrijeme približavaju onima u državama EU.
”Na početku 2017. godine Hrvatska je imala višu cijenu u odnosu na nas za 75 pfeninga, a sada je ta razlika svedena na minimalnu, gotovo zanemarivu, od svega nekoliko pfeninga”, kaže sugovornik Nezavisnih novina.
U udruženjima za zaštitu potrošača kažu da je neprihvatljivo opravdanje države da su joj ruke svezane zbog slobodnog formiranja cijena. Kako ističu, iza takvog pasivnog odnosa prema problemu krije se to što se, zapravo, na skuplje gorivo slijevaju i veći porezi u proračun.
Prate se najjači i najdrskiji
Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača “Klub potrošača” Tuzlanskog kantona, nije iznenađena činjenicom da gorivo plaćamo više nego stanovnici Luksemburga.
”Očito da oni distributeri u BiH koji su snažni određuju kakav profit žele i svi ih ostali moraju slijediti. Većina distributera ima različite troškove, a mi na crpkama imamo identične cijene, tako da se očito radi o dogovoru da se prati onaj koji je najjači i najdrskiji da odredi najvišu cijenu i tako sebi isplanira dobru dobit”, kaže Bulić.
Inače, svoje cjenike naftni prometnici pravdaju brojnim faktorima koji, kako tvrde, utiču na to koliko ćemo plaćati gorivo, uključujući i rafinerijske cijene.