Zbog velike potražnje farmaceutske i kozmetičke, pa i prehrambene industrije u Europi i svijetu, posljednjih je godina branje smilja u Hercegovini doživjelo pravu ekspanziju. Razlog više je odlična otkupna cijena – od gotovo tri marke po kilogramu.

Sve je to dovelo do pretjerane i nestručne berbe tog ljekovitog bilja, po kojem je Hercegovina poznata i kojoj je to područje prirodno stanište. Da bi zaustavili negativan trend, u Ministarstvu gospodarstva HNŽ-a planiraju uvođenju reda u tu oblast.

Sve ono što je u Hercegovini smatrano hendikepom, a to je suho, kamenito i siromašno zemljište, u slučaju smilja predstavlja veliku prednost. No, pretjerana, ali prije svega nestručna berba, dovela je do devastacije prirodnoga staništa tog ljekobilja. Zbog toga u Ministarstvu gospodarstva HNŽ-a razmišljaju o mjerama zaštite, Federalna.ba

Kako je kazao ministar Donko Jović, ili će se zabraniti berba divljeg smilja na određeni period ili će se definirati određeni lokaliteti na kojima će se zabraniti berba.

Zbog izuzetne potražnje farmaceutske i kozmetičke industrije u svijetu za hercegovačkim visokokvalitetnim smiljem sve se više poljoprivrednika okreće plantažnom uzgoju. Na brdu u Gnjilištima pokraj Čapljine niknut će jedna takva plantaža. Obitelj Matić već se tri godine bavi plantažnim uzgojem. Sjeme je autohtono, organsko, a prošle godine proizveli su 200 tisuća sadnica. Sve su prodali.

Plantažni uzgoj smilja u Hercegovini preporučaju i stručnjaci i u tome vide odličnu šansu za ovdašnje poljoprivrednike. Brojke govore same za sebe. Po jednom hektaru može se dobiti i do 20 tona biljne mase, a otkupna cijena po kilogramu iznosila je i do tri marke.

“Cijena jednog litra, odnosno kilograma eteričnog ulja koja se dobije destiliranjem iznosi oko 1.500 eura”, kaže Ahmed Džubur, dekan Agromediteranskog fakulteta Univerziteta Džemal Bijedić, piše Federalna.ba

Uzgoj smilja ne zahtijeva pretjerana ulaganja, ali prilagođavanja zemljišta toj kulturi, kao što je mljevenje kamena, prilično je skupo. Zbog toga su nužne, apeliraju stručnjaci, poticajne mjere kako bi se formiralo što više plantažnih zasada, ali s autohtonom hercegovačkom sortom.