Prije šest-sedam godina mnogi naši građani u Hercegovini euforično su krenuli u proizvodnju smilja.

Litar ulja, za čiju je proizvodnju potrebno najmanje 500 kilograma ove biljke (naraste 60 centimetara, ima uske listiće i žute cvjetove, a najpoznatija je po svojoj djelotvornosti protiv starenja kože, koristi se u kozmetici i medicini) dostizao je na međunarodnom tržištu iznose od više tisuću KM, piše Faktor.

Na početku je sve izgledalo kao bajka, Hercegovci su iskrčili brda i doline i zasadili smilje. No, pretjeralo se, proizvodnja je bila veća od potražnje.

– Mnogo je ljudi krenulo baviti se proizvodnjom smilja. Svi su imali ogromna očekivanja…

Međutim, došlo je do zasićenja tržišta, stalan je pad otkupne cijene i zato nemali broj malih proizvođača napušta ovaj posao – kaže diplomirani inženjer poljoprivrede Erina Lasić, sekretarica Grupacija proizvođača i prerađivača smilja pri Gospodarskoj komori FBiH.

Veći proizvođači, pogotovo oni koji se bave i proizvodnjom eteričnog ulja, ipak imaju budućnost.

– Ulje i kozmetički proizvodi mogu se nabaviti u apotekama i trgovačkim lancima u BiH. Istovremeno, izvozi se u Sjedinjene Američke Države, Kinu, Veliku Britaniju, Njemačku… – ističe Lasić.

Od proizvodnje smilja, između ostalih, odustao je i Mustafa Trbonja iz Udruženja Eko Dubrave ČP.

– Odustao sam, nisam imao izbora. Mislim da je dosad najmanje 60 posto malih proizvođača u Hercegovini prestalo sa uzgojem smilja. Koji je razlog? Sada se otkup plaća 1,3 KM po kilogramu, a sve ispod 2,5 KM se ne isplati – govori Trbonja.

Prema njegovim riječima, proizvođači nisu imali podršku nadležnih institucija.

– Proizvodnju smilja nije pratila adekvatna zakonska regulativa. Nije bila regulisana zaštita plasmana, kao ni izlazak na međunarodna tržišta.

Imali smo ideju osposobiti uljaru za preradu smilja, ali bez podrške države sve je ostalo samo na inicijativi – naglašava Trbonja.