
Rast cijena goriva u Bosni i Hercegovini već je pokrenuo lančanu reakciju poskupljenja, koja se sada prelijeva na gotovo sve segmente svakodnevnog života. Od hrane i prijevoza do različitih usluga, novi cjenovni udari dodatno opterećuju kućne proračune, a ekonomisti upozoravaju kako bi najteže tek moglo uslijediti.
Građani diljem zemlje već osjećaju posljedice. Svaki novi skok cijena goriva automatski povećava troškove transporta, što se potom reflektira na cijene osnovnih proizvoda i usluga. Upravo taj efekt prelijevanja inflacije dodatno smanjuje kupovnu moć stanovništva.
Profesorica ekonomskih znanosti Adisa Omerbegović-Arapović upozorava kako ovakvi trendovi imaju dugoročne posljedice:
„Utječe i na profitabilnost kompanija, na cijene koje će se u konačnici zbog te inflacije preliti na realnu kupovnu moć i realni životni standard u BiH. Nažalost, izgledi nam nisu dobri da ćemo lakše i udobnije živjeti u nekom doglednom razdoblju“, istaknula je.
Prvi konkretni potezi već su vidljivi na terenu. Taksi prijevoznici u Sarajevu najavili su povećanje cijena od travnja. Početna tarifa raste s 2,5 na 3 KM, dok će cijena po kilometru skočiti s 1,5 na 2,2 KM. Slične korekcije najavljuju i pružatelji usluga brze pošte.
Ovakva kretanja dodatno zabrinjavaju građane koji su, zbog kontinuiranog rasta cijena, prisiljeni sve više štedjeti i odricati se osnovnih potreba.
Predsjednik Udruženja potrošača „Futura“ Mostar Marin Bago upozorava na šire društvene posljedice:
„Kad se čovjek nečega odriče, odriče se također i u ime svoje djece. Odriče se njihovog obrazovanja, zdravlja, kulture, sporta i slično.“
Dodatni problem predstavlja činjenica da stabilizacija cijena nije na vidiku. Kretanja na globalnom tržištu nafte, posebno zbog nestabilne situacije na Bliskom istoku, i dalje imaju presudan utjecaj.
Univerzitetski profesor Edin Mehić ističe kako bi eventualno smirivanje situacije moglo donijeti olakšanje, ali upozorava i na potrebu konkretnih mjera:
„U slučaju nastavka rasta cijena treba razmotriti fiskalne intervencije, posebno u sektorima hrane i javnog prijevoza.“
Unatoč sve izraženijem pritisku na građane, konkretne intervencije vlasti zasad izostaju. Dosadašnje mjere, poput ograničavanja marži, pokazale su se nedovoljnima za zaustavljanje rasta cijena.
Za razliku od Bosne i Hercegovine, mnoge zemlje u regiji već su uvele pakete pomoći kako bi ublažile udar inflacije na stanovništvo.
U međuvremenu, građani BiH ostaju prepušteni tržišnim kretanjima, a njihova potrošačka prava i životni standard sve su više pod pritiskom – bez jasnih naznaka kada bi se situacija mogla stabilizirati.