Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ovoga je tjedna usvojila izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, koje bi se početkom iduće godine trebale naći pred Parlamentom.

Riječ je o zakonskim rješenjima koja predviđaju redovito usklađivanje mirovina s rastom plaća i troškova života, i to dva puta godišnje, što bi, prema procjenama, trebalo donijeti određeno olakšanje umirovljenicima u vremenu sve izraženijih poskupljenja.

Ključna novost odnosi se na način obračuna povećanja mirovina. Kako je pojašnjeno, jedno usklađivanje provodilo bi se u siječnju, na temelju parametara iz prethodne godine, dok bi drugo bilo u srpnju, prema rastu plaća i troškova života u prvih šest mjeseci tekuće godine. Zamjenik predsjednika Udruženja umirovljenika FBiH Haso Halilović ističe da se, prema sadašnjim procjenama, ukupno povećanje kreće između 17 i 17,6 posto. „Jedno će biti u siječnju, pri čemu će se uzimati parametri iz 2025. godine, a drugo u srpnju, gdje će se uzimati parametri rasta plaća i troškova života u prvih šest mjeseci 2026. godine. Očekuje se, suma summarum, prema sadašnjim procjenama, da će to biti 17, 17,2 ili 17,6 posto“, rekao je Halilović za BHRT.

Za oko 220 tisuća umirovljenika koji primaju minimalnu mirovinu to bi značilo povećanje od oko 65 maraka. Ipak, mnogi ističu da je to daleko od dovoljnog kako bi se pokrili osnovni životni troškovi. „Minimalna mirovina. Prvo lijekovi, pa plaćamo obveze, a što nam ostane, eto to je to“, kaže jedna umirovljenica. Druga dodaje da se snalaze kako znaju i umiju. „Rastegnemo nekako da kupimo i ugljen i drva i tako. On ima demenciju, idem po lijekove, idem do udruženja umirovljenika, trebaju mu te pelene…“ Treća sugovornica poručuje da je bez pomoći obitelji gotovo nemoguće preživjeti. „Ako imaš nekoga tko ti pomaže, onda je lakše. Ako nemaš, onda se krpa kraj s krajem. Drugačije ne može.“

Iz Sindikata umirovljenika Grada Tuzle upozoravaju da povećanja koja ne smanjuju razliku između najniže i najviše mirovine ne mogu riješiti ključne probleme. Predsjednik Sindikata Muhamed Ramić smatra da rast mirovina ne prati stvarni rast troškova života. „Sve to opet nije ništa. Sada će ponovno, poslije Nove godine, poskupjeti i više. Onoliko koliko povećaju ne može ni pokriti potrošačku košaricu s povećanjima cijena“, kaže Ramić, dodajući da razlike među umirovljenicima ostaju goleme. „On sada, recimo s 17 posto, najviša mirovina dobit će 600 maraka povećanja, a ovaj s minimalnom dobit će 100 maraka. On dobiva jednu minimalnu mirovinu kroz povećanje.“

Halilović ističe da su predložene izmjene trenutačno realan kompromis između mogućnosti sustava i potreba umirovljenika. „Ovo je sada realna stvar koja je bila prihvatljiva i za Vladu i za umirovljenike i za održivost mirovinskog fonda, jer nam je došla kritična masa broja radnika i broja umirovljenika. U narednim godinama mora se boriti i mora biti sto posto rast mirovina s rastom plaća, a ne da budu neki postoci više“, poručio je.

Iz Udruženja umirovljenika Federacije BiH navode da će izmjene zakona predstavljati važan iskorak u borbi za dostojanstven život starijih građana, ali upozoravaju da bez dugoročnih ekonomskih i socijalnih mjera nema trajnog rješenja. Kao ključne probleme ističu potrebu za suzbijanjem rada na crno, redovitim plaćanjem poreza i jačanjem mirovinskog fonda kako bi on dugoročno ostao stabilan i funkcionalan