Novi valovi poskupljenja svakodnevica su za bh. građane, a osnovne životne namirnice danas su postale luksuz. Iako nam liječnici preporučuju unos zdrave hrane, BHRT je provjerio mogu li to građani sebi priuštiti i je li zdrava hrana privilegija bogatih?

Pad kupovne moći građana je osjetan, stoga tvrde – kupuju manje količine hrane. Trgovci govore ono čega je svjesna većina građana. Novca nema, kupuje se na komad. Rijetko da neko kupi kilu ili dvije.

”Dobra je kupovna moć kad oni recimo imaju primanja da li je to mirovine, plaće, pa svatko voli doći kupiti. Gledamo da je to najjeftinije i najviše prilagođeno kupcima, a naravno da i mi možemo da radimo, da imamo posla”, tvrdi prodavač Alija Alispahić.

Nusreta Mekić, prodavačica, dodaje: ”Prije tri četiri dana Boga mi bilo je loše, slabije. Cijene su malo visoke, narod je u besparici. Gledaju gdje je jeftinije po cijenu i zdravlja i svega”.

Velika poskupljenja predstavljaju veliki izazov za potrošače, jer rezultira i povećanom cijenom potrošačke korpe.

Murisa Marić, Udruga potrošača “Don” Prijedor, navodi: ”Postali su preskupi proizvodi da bi sebi jedan prosječan potrošač mogao da priušti tu zdravu hranu. Mi jesmo potrošačko društvo sve više završavamo na hrani fast fooda ili ostalih picerija ili ne znam pekara, prosto iz razloga, što su to jeftiniji proizvodi, a ne zato što ne znamo razliku, da li treba da jedmo voće i povrće”.

Ono što zabrinjava je činjenica prema kojoj cijene hrane svakodnevno rastu. Rezultat takvih poskupljenja je da sve više potrošača na tržnicama voće i povrće kupuje na komad, što dovodi do nedostataka zdrave ishrane.

Nejra Mlačo-Vražalić, doktorica medicine, ističe: ”Mislim da ništa ne može nadomjestiti zdravu ishranu. Mi možermo uzimati multivitaminske preparate to je sve uredu, ali to ne znači da se ne trebamo zdravo i raznovrsno hraniti. Nažalost, zdrava ishrana je mnogima danas nedostupna i skupa, pa je malo teško ići u tom smjeru”.

Ljudi se svakodnevno žale na skup život. Zbog stalnih poskupljenja gotovo je nemoguće izračunati koliko novca mjesečno treba izdvojiti za potrošačku korpu. Cijene rastu, a plaće i mirovine taj rast ne prate. Za mnoge građane, kako kažu, nakon što plate režije, za hranu ne ostane gotovo ništa.