Priča o Zrakoplovnoj industriji Soko Mostar štorija je o industrijskom i gospodarskom razvoju Hercegovine.

– Prije Sokola Hercegovina je skoro u potpunosti bila prostor poljoprivrede, stočarstva i trgovine. Poslijeratna propast ovog nekad najvećeg i najvažnijeg poduzeća kojeg je Hercegovina imala, korespondira i s ekonomskim urušavanjam ovog šireg prostora. Ideja za izgradnju tvornice nikla je još 1948. U obrazloženju je stajalo da će se ova tvornica nalaziti na području glavnih izvora električne energije i materijala za proizvodnju, ali je ključ odabira Mostara bila udaljenost od istočnih granica Jugoslavije u vrijeme turbulentnih odnosa sa SSSR-om, navodi Klix.

U narednom razdoblju Soko je rastao, tehnološki i kadrovski, proizvodio čak 16 različitih svojih tipova vojnih zrakoplova, ali i helikoptere, raznu vojnu opremu. Na bazi vojne industrije uporedo je razvijan civlini sektor, tvornice transmisija, klima-rashladnih uređaja, kompresora, montažnih konstrukcija, izgradnje objekata i drugog. Soko je na svom vrhuncu, samo u vojnom dijelu zapošljavao sedam tisuća radnika, ukupan broj zajedno sa svim ostalim proizvodnim kapacitetima i drugim općinama prelazila je deset tisuća.

Za Soko su radile brojna poduzeća iz cijele Jugoslavije, a on je izravno proizvodio i za gigante kao što su Boing, Douglas, British Aerospace, Airbus, Dassault Aviation, De Havilland Canada, Sikorsky i mnogi drugi. Zrakoplov J-22 Orao razvijan je u suradnji s rumunjskom industrijom INCAS i danas leti. Super uspješni projekt holikoptera Gazellea s francuskim Aérospatialeom doveo je Soko do vrhova vojne industrije. Sve ovo praćeno je visoki standardima kvalitete i certifikatima o kojima mnoge današnje bh.tvrtke mogu samo sanjati.

Civilni sektor doslovno je radio s cijelim svijetom, od montažnih sela za naftaše po Sibiru, hokejaških stadiona u Češkoj i Slovačkoj, do objekata u Iraku i Južnoj Americi. Malo je poznato da je Soko izgradnja objekata izgradila robnu kuću u skoro svakoj općini u bivšoj državi, a brojevi samoposluga i trgovačkih radnji građenih po sustavu montažne gradnje su danas teško zamislivi.