Franjevci su u Bosnu došli u vrijeme Banovine, svjedočili su rađanju i nestanku Bosanskog kraljevstva u srednjem vijeku. Ostali su tu njegujući suživot sa svima u BiH. I prije njih su ovu zemlju pohodili pripadnici drugih crkvenih redova, ali se nisu uspjeli zadržati.

Dvojica franjevaca iz Čapljine koji služe u crkvi svetog Franje Asiškog, pripadaju grupi od 30-ak vjerskih službenika na području Hercegovine koje Katolička crkva ne priznaje i odriče im mogućnost služenja.

Riječ je o tzv. hercegovačkom slučaju koji traje već desetljećima. 1968. godine, svećenici koji djeluju pod okriljem Mostarsko-duvanjske biskupije pokušali su preuzeti župe u kojima su služili franjevci. Fra Bože i fra Mile, koji služe u Crkvi svetog Franje Asiškog godinama se odupiru pokušajima da se župe koje predvode franjevci predaju dijecezanskim svećenicima. Ono što im se dešava posljednjih godina je kažu nesnošljivo.

“Imamo takvu situaciju da je neko u ime Boga pokušao razbožanstveniti nekoga, to je ono što imamo u dokumentima kao da smo kažnjeni, zamislite vi, još se hvale tim činom”, otkriva fra Bože Radoš.

Vatikan je 7 godina kasnije izdao poseban dekret, zahtijevajući da franjevci biskupiji predaju župe, a riječ je o njih 8 na području Hercegovine. Stvar je aktualizirana nakon posljednjeg rata, kad su franjevce, jednog po jednog, isključili iz reda, uskrativši im djelovanje. No tome su se usprotivili i pojedini franjevci, ali i vjernici.

“Svi vide šta nam se radi, 20 godina valja to izdržati, mobing, pritisak, zlostavljanje, ali ja se smijem na to njihovo kad kažu ja nisam svećenik. Itekako sam ja svećenik”, dodaje fra Bože Radoš.

Opstali su kažu zahvaljujući isključivo podršci vjernika. Upravo njih smatraju ključnim osloncem.
“Da, ja sam tu radi vjernika ali isto tako da nijednog vjernika nema, niko mene ne bi uvjerio da ja prihvatim laž. Svaki trenutak ja mogu nastaviti svoj život, ali ja ostajem ja”, ističe fra Bože Radoš.

“Čapljina bez fratara, nekako nije to to. Nezamisliva je, kao i BiH. Jednostavno, fratri daju jednu posebnu dimenziju svemu tome, postoje uvijek neke službene institucije, ali ako nema čovjeka, gdje prestane to biti prisutno sve drugo postane administracija”, smatra Fra Mile Vlašić.

Uvjereni da vjernici bolje znaju koliki je značaj franjevaca, nego što to mogu znati u biskupiji i Vatikanu, pokrenuli su Centar za obrazovanje i kulturu „Akademija“ kako bi se još više približili vjernicima i ponudili im mnogobojne aktivnosti.

S druge strane, iz biskupskog ordinarijata nisu željeli komentarisati tzv. hercegovački slučaj, rekavši kratko da je o ovom slučaju sve već davno rečeno.

Video pogledajte OVDJE.