Bosna i Hercegovina u 2023. godini planira provesti poljoprivredni popis, a koji je realna potreba poljoprivrednika, institucija koje se primarno bave poljoprivredom, prije svega entitetskih ministarstava u BiH, rečeno je danas nakon sastanka ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staše Košarca s predstavnicima ministarstava poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH i Republike Srpske (RS), održanom u Sarajevu, javlja Anadolu Agency (AA)

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a Boris Pašalić je govoreći o posljedicama pandemije koronavirusa na rad proizvođača u entitetu RS, poručio kako je ministarstvo veoma korektno pristupilo tim problemima.

“Mi smo prošle godine u ožujku kreirali niz mjera koje su pomogle da se proizvođači kreću i vrše sjetvu. Kasnije smo kroz određene sjetvene pakete činili sve da u 2020. godini proizvedemo što više hrane, to smo uspjeli. Prošla godina je bila izuzetno plodna. Naravno to je dovelo proizvođače u problematičnu situaciju, jer kada imate puno nekog proizvoda na tržištu cijena pada. Mi sada imamo jednu prehrambenu izvjesnost kada je u pitanju populacija. U ovakvoj situaciji je puno bolje kada imate viškove nego manjkove”, rekao je Pašalić.

Naglasio je kako je bilo govora i o određenim aktima koji se tiču uzgoja industrijske konoplje. Prema njegovim riječima, veliki je broj upita proizvođača u našoj zemlji koji žele uzgajati industrijsku konoplju.

“Ovdje govorimo o onoj konoplji koja ima ispod 0,2 posto sadržaja THC-a. Uspjeli smo dogovoriti da će u RS-u biti završen pravilnik o uzgoju, u Federaciji će se riješiti kroz određene uredbe i odluke. Donijet ćemo jedan, po obimu, manji pravilnik koji će biti verificirana od strane nadležnog ministarstva BiH”, rekao je Pašalić, pojašnjavajući da će se time osigurati to da se industrijska konoplja može uzgajati.

Pomoćnik ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH Nijaz Brković kazao je kako je tijekom sastanka bilo govora i o uspostavljanju IPARD agencije na razini države BiH, koja je značajna za povlačenje sredstava iz EU, a za koju je prije mjesec dana formirana radna skupina.

Brković je dodao kako je druga značajna tema svakako poljoprivredni popis, posebno zbog činjenice da je posljednji urađen 1961. godine.

Na pitanje oko podrške proizvođačima u periodu pandemije, a u kontekstu aktuelnih prosvjeda proizvođača i blokiranja granica, Brković je naveo kako je Vlada Federacije zajedno s resornim ministarstvom uradila dosta.

“Poticali smo proljetnu sjetvu, podsticat ćemo jesenju sjetvu. Napravili smo sporazume s općinama, gdje smo vrlo zadovoljni potpisanim sporazumom. Osim toga, Vlada je prije mjesec dana izdvojila još 10 milijuna KM“, rekao je Brković.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac pojasnio je kako se poljoprivredni popis planira provesti u 2023. godini, a za njega kaže da je on realna potreba poljoprivrednika, institucija koje se primarno bave poljoprivredom, prije svega entitetskih ministarstava.

Prema njegovim riječima, na taj način bi se došlo do relevantnih činjenica i podataka, a na temelju toga, uz strategije koje su usvojene, definirali bi se akcijski planovi i politike za razvoj poljoprivrede u oba entiteta.

“Potpuno smo posvećeni zaštiti domaću proizvodnju”, podvukao je Košarac.

Dodao je da su to elementi politika koje zagovaraju institucije oba entiteta, kao i Vijeće ministara BiH.

“Danas smo razgovarali o donošenju odluke o praćenju stanja na tržištu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i mjerama za unapređenje poljoprivredne proizvodnje. To je odluka na temelju koje bi sve nadležne institucije u BiH bile uključene u analizu potreba za eventualno uvođenje mjera zaštite domaće proizvodnje”, rekao je Košarac.

Prema njegovim riječima, na taj način bi mogli legalno pokretali postupke eventualne zaštite domaće proizvodnje, odnosno eventualnih mjera ograničenja uvoza određenih poljoprivrednih i prehrambenih artikala. Dodao je kako bi tako mogli integrirati sve komponente unutar BiH, sva reprezentativna udruženja, entitetska ministarstva, državno ministarstvo, kao i Vijeće ministara BiH, a sve u skladu s međunarodno potpisanim ugovorima.

Dodao je na također, kako je bilo govora i o radu referentnih laboratorija u oblasti veterinarstva, kao i Sortna listi BiH, koja bi trebala biti sačinjena na način da se poljoprivrednicima omogući efikasniji promet usjevnog materijala, sadnica u sjemena.