Županija Zapadnohercegovačka novim je zakonom uredila plaće i naknade izabranih dužnosnika, nositelja izvršnih funkcija, savjetnika, pravobranitelja, državnih službenika, namještenika te zaposlenika osnovnih i srednjih škola.

Zakon se odnosi na izabrane dužnosnike, nositelje izvršnih funkcija i savjetnike u tijelima zakonodavne i izvršne vlasti u ŽZH, pravobranitelja i zamjenika pravobranitelja, ravnatelja Županijskog zavoda za pravnu pomoć i branitelje tog zavoda, državne službenike i namještenike u tijelima državne službe te zaposlenike osnovnih i srednjih škola.

Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na plaće i naknade policijskih službenika, sudaca, tužitelja i sudskih stručnih suradnika, jer se njihova primanja uređuju posebnim zakonima, piše hercegovina.info.

Kako se utvrđuje osnovna plaća?

Osnovna plaća korisnika proračuna utvrđuje se množenjem osnovice za plaću i boda za obračun plaće s pripadajućim koeficijentom platnog razreda. Tako utvrđeni iznos uvećava se za 0,5 posto za svaku započetu godinu radnog staža, ali najviše do 20 posto.

Zakonom je propisano i da osnovna plaća ne može biti manja od 70 posto prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH prema posljednjem objavljenom statističkom podatku.

Osnovica i bod za obračun plaće utvrđivat će se zakonom o izvršavanju proračuna za svaku proračunsku godinu ili odlukom o privremenom financiranju, a prije njihova usvajanja predviđeni su pregovori s reprezentativnim sindikatom. Ako se dogovor ne postigne, osnovicu i bod utvrđuje Vlada ŽZH, pri čemu osnovica ne može biti niža od prethodno dogovorene, odnosno važeće.

Najviši koeficijent, 9,80, predviđen je za predsjednika Skupštine i predsjednika Vlade ŽZH. Dopredsjednik Vlade ima koeficijent 9,50, ministri 9,00, pravobranitelj 7,60, a zamjenik pravobranitelja, dopredsjednik Skupštine i zamjenik predsjednika Skupštine koeficijent 7,00.

Za ravnatelja Županijskog zavoda za pravnu pomoć, predsjednika kluba u Skupštini te predsjednike i zamjenike predsjednika radnih tijela Skupštine predviđen je koeficijent 6,20. Zastupnici imaju koeficijent 6,00, branitelj Županijskog zavoda za pravnu pomoć 5,70, a savjetnici 5,50.

Pravo na paušal

Izabrani dužnosnici imaju pravo i na stalno mjesečno novčano primanje, odnosno paušal, na ime povećanih materijalnih troškova u obavljanju dužnosti. Paušal ne može biti veći od dvije osnovice, a umanjuje se za 10 posto za svako neopravdano odsustvo sa sjednice Skupštine ili radnog tijela čiji je dužnosnik član.

Zakon propisuje i pravo na naknadu plaće nakon prestanka javne funkcije. Izabrani dužnosnici, nositelji izvršnih funkcija, pravobranitelj i ravnatelj Županijskog zavoda za pravnu pomoć nakon prestanka obnašanja javne funkcije, a do zasnivanja novog radnog odnosa ili ispunjavanja uvjeta za mirovinu, imaju pravo na naknadu plaće najdulje 12 mjeseci. Savjetnici to pravo mogu ostvariti u trajanju od šest mjeseci ako su dužnost obavljali dulje od dvije godine.

Za državne službenike utvrđeno je deset platnih razreda. Najviši koeficijent, 6,50, imaju tajnik Skupštine i tajnik Vlade. Koeficijent 6,20 predviđen je, među ostalima, za rukovoditelje samostalnih županijskih uprava i upravnih organizacija, tajnike ministarstava, tajnike sudova i Županijskog tužiteljstva.

Pomoćnici ministara i pojedini rukovoditelji u pravosudnim tijelima imaju koeficijent 5,70, dok je za glavne županijske inspektore i pojedine ravnatelje županijskih uprava predviđen koeficijent 5,20. Stručni savjetnik ima koeficijent 4,10, viši stručni suradnik 3,90, a stručni suradnik 3,70.

Za namještenike su koeficijenti utvrđeni od 3,20 za šefa unutarnje ustrojbene jedinice s višom stručnom spremom do 1,85 za pomoćnog i nekvalificiranog radnika.

Plaće inspektora

Glavni županijski inspektori i županijski inspektori imaju pravo i na dodatak na plaću po osnovi posebnih uvjeta rada, u iznosu od 20 do 30 posto osnovne plaće. Visinu tog dodatka odlukom utvrđuje Vlada.

Zakon posebno uređuje i plaće zaposlenika osnovnih i srednjih škola. Ravnatelji osnovnih i srednjih škola imaju koeficijent 5,20. U osnovnim školama učitelji, pedagozi, psiholozi, defektolozi, edukacijski rehabilitatori, logopedi, socijalni radnici, knjižničari i tajnici s visokom stručnom spremom imaju koeficijent 4,30.

U srednjim školama nastavnici s visokom stručnom spremom imaju koeficijent 4,50, pomoćnici ravnatelja i voditelji smjene 4,60, a pedagozi, psiholozi, defektolozi, socijalni radnici, edukacijski rehabilitatori, koordinatori praktične nastave, tajnici i knjižničari 4,40.

Za pomoćnike u nastavi, računovođe, knjigovođe i koordinatore za e-maticu koeficijenti se razlikuju ovisno o stupnju stručne spreme i vrsti škole, dok su za domare, ložače, portire i noćne čuvare predviđeni koeficijenti 2,60. Spremačice u osnovnim i srednjim školama imaju koeficijent 2,30.

Korisnici proračuna imaju pravo i na niz naknada, među kojima su naknada za prijevoz na posao i s posla, naknada plaće zbog bolesti ili ozljede, naknada troškova službenog putovanja, topli obrok, regres, naknada za slučaj smrti, teške invalidnosti i bolesti te otpremnina.

Topli obrok utvrđen je u visini od 1 posto prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH prema posljednjem objavljenom statističkom podatku. Regres za korištenje godišnjeg odmora iznosi 50 posto prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH.

Za bolovanje do 42 kalendarska dana predviđena je naknada plaće u visini neto plaće isplaćene za prethodni mjesec. Za bolovanje dulje od 42 dana primjenjuju se federalni propisi, s tim da se razlika do pune plaće isplaćuje iz tijela u kojem je korisnik proračuna zaposlen.

U slučaju smrti državnog službenika ili namještenika, njegovoj užoj obitelji isplaćuje se pomoć za troškove pokopa u visini tri prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH. U slučaju smrti člana uže obitelji predviđena je jednokratna pomoć od 1.000 KM. Isti iznos predviđen je i za tešku invalidnost ili tešku bolest člana uže obitelji, dok se za tešku invalidnost ili bolest samog zaposlenika isplaćuje pomoć u visini tri prosječne mjesečne neto plaće u Federaciji BiH.

Slučaj prekobrojnosti

Državni službenik ili namještenik kojem radni odnos prestaje nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada ima pravo na otpremninu pri odlasku u mirovinu u visini šest svojih prosječnih neto plaća isplaćenih u prethodnih šest mjeseci ili šest prosječnih neto plaća isplaćenih u Federaciji BiH u prethodna tri mjeseca, ovisno o tome što je za njega povoljnije.

U slučaju prekobrojnosti, naknada iznosi tri neto plaće za radni staž do 10 godina, šest neto plaća za staž od 11 do 30 godina te deset neto plaća za radni staž dulji od 30 godina.

Podaci o plaćama korisnika proračuna su javni, dok pojedinačne isplate plaća nisu javne. Plaće se utvrđuju rješenjem, a svaka izmjena visine plaće mora se provesti novim rješenjem.

Nadzor nad primjenom zakona obavljaju Ministarstvo financija i Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije ŽZH, svatko u okviru svojih nadležnosti. U dijelu koji se odnosi na zaposlenike osnovnih i srednjih škola nadzor provodi Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa ŽZH.

Za rukovoditelje tijela državne službe, ravnatelje škola i članove školskih odbora predviđene su novčane kazne od 500 do 2.000 KM ako ne odrede plaće i naknade u skladu sa zakonom, ne donesu rješenja o plaći ili ne donesu propisane pravilnike.

Vlada ŽZH i nadležna tijela dužni su u roku od 30 dana donijeti više podzakonskih akata, među kojima su odluke o izgledu platne liste, uredbe o naknadama za službena putovanja i drugim naknadama, odluka o dodatku za inspektore te odluka o kriterijima za dodjelu novčane nagrade.

Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u “Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke”, a primjenjuje se od 1. lipnja 2026. godine.