Nakon što je Australija izdala upozorenje svojim državljanima s dvojim državljanstvom da je Hrvatska ponovno uvela obvezni vojni rok, iz MORH-a su za tportal objasnili što to znači za hrvatske državljane koji već godinama žive izvan Hrvatske.

Mladići s dvojnim australsko-hrvatskim državljanstvom mogli bi uskoro primiti poziv za služenje vojnog roka, upozorio je news.com.au, pozivajući se na australsko Ministarstvo vanjskih poslova i trgovine. Slična situacija, pišu neki portali u regiji, dogodit će se i u Bosni i Hercegovini, što je mnoge koji imaju hrvatsko državljanstvo, a ne žive u Hrvatskoj zabrinulo.

Vojni rok vrijedi i za one izvan Hrvatske

Iako su se mnogi pitali odnosi li se obvezni vojni rok na njih, iako ne žive u Hrvatskoj, u MORH-u su za tportal jasno odgovorili: ”Osoba koja posjeduje državljanstvo Republike Hrvatske, neovisno u kojoj državi se nalazi, vojni je obveznik.”

U MORH-u, na upit tportala, podsjećaju da je, prema novom Zakonu o obrani, vojna obveza dužnost je svih za to sposobnih državljana Republike, a nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Republike Hrvatske navršava 18 godina života.

”Novačka obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Republike Hrvatske navršava 18 godina života i traje do stupanja na temeljno vojno osposobljavanje ili civilnu službu, odnosno isteka 30 godina života ili do prestanka vojne obveze u skladu s odredbama Zakona.

Vojni obveznik podliježe novačkoj obvezi i obvezi temeljnog vojnog osposobljavanja odnosno civilne službe i obvezi služenja u pričuvnom sastavu dok žena vojna obveznica ne podliježe novačkoj obvezi, ali može dragovoljno pohađati temeljno vojno osposobljavanje i služiti u pričuvnom sastavu Oružanih snaga RH”, podsjećaju iz MORH-a.

Tko je oslobođen vojne obveze?

Obveze vojne obuke mogu se osloboditi mladići koji su ocijenjeni nesposobnima, koji su se najmanje dvije godine obrazovali za kadeta temeljem ugovora s MORH-om, koji osim hrvatskog imaju i strano državljanstvo te su regulirali obvezu vojnog osposobljavanja u inozemstvu, polaznici policijske škole MUP-a, službenici pravosudne policije ili zaređeni svećenici, đakoni, redovnici.

Što se tiče onih koji su hrvatsko državljanstvo stekli po roditeljima ili uz hrvatsko imaju i neko strano državljanstvo, vojnog roka će biti oslobođeni samo ako su u drugoj državi odradili obvezni vojni rok ili civilnu službu, jasni su u MORH-u.

”Temeljnog vojnog osposobljavanja, između ostalog, oslobađa se novak koji je stekao hrvatsko državljanstvo naturalizacijom ili prirođenjem ako je u državi čiji je bio državljanin regulirao obvezu vojnog osposobljavanja (u toj je državi, dakle, odslužio obvezu vojnog osposobljavanja) ili civilnu službu. Također, temeljnog vojnog osposobljavanja oslobađa se novak koji osim hrvatskog ima i strano državljanstvo, a regulirao je obvezu vojnog osposobljavanja (u toj državi, dakle, odslužio obvezu vojnog osposobljavanja) ili civilnu službu”, kažu u MORH-u.

Rokovi i kazne za neprijavljivanje

Vojna obveza državljaninu Republike Hrvatske, dodaju, prestaje na kraju kalendarske godine u kojoj navršava 55 godina života (muškarac) odnosno 50 godina života (žena), ako je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu ili na temelju otpusta iz hrvatskog državljanstva.

Drugim riječima, svi koji žive van Hrvatske, imaju hrvatsko državljanstvo i nisu odslužili vojni rok u toj državi, morat će se javiti u veleposlanstva.

”Novak koji boravi u inozemstvu od rođenja ili je s roditeljima otišao boraviti u inozemstvo prije nastanka novačke obveze dužan je u kalendarskoj godini u kojoj navršava 18 godina života prijaviti se diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske radi uvođenja u vojnu evidenciju.

Novak koji boravi u inozemstvu i koji iz bilo kojeg razloga nije uveden u vojnu evidenciju u Republici Hrvatskoj dužan je prijaviti se nadležnoj diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske najkasnije do navršenih 29 godina života. Novak može boraviti u inozemstvu do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj navršava 29 godina života, a nakon toga se u roku od 30 dana mora javiti nadležnom područnom odjelu za poslove obrane”, poručuju iz MORH-a.

U MORH-u, doduše, ne pojašnjavaju kako će, na neki način, ‘utjerivati dug’, odnosno natjerati one koji žive u inozemstvu da se prijave veleposlanstvima. No barem je zakon jasan po pitanju kazne ako to ne učine.

”Novčanom kaznom od 250 do 1320 eura kaznit će se za prekršaj osoba ako se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu za sudjelovanje u vojnoj obvezi, pozivu za sudjelovanje u temeljnom vojnom osposobljavanju ili ako bez opravdanog razloga ne dođe na obavljanje civilne službe te ako je bez opravdanog razloga napusti”, stoji u zakonu.