Prije godinu dana, na Međunarodni dan žena, članovi deset nevladinih organizacija na čelu s Udrugom “Žene ženama” pokrenuli su kampanju čiji je cilj zaustaviti diskriminaciju rodilja u FBiH. Godinu dana poslije inicijatori kampanje, koju je potpisivanjem peticije podržalo 12 tisuća osoba s područja FBiH, zajedno s partnerskim organizacijama, Gender centrom FBiH, USAID-om i Povjerenstvom za jednakopravnost spolova Parlamenta FBiH, održali su parlamentarnu raspravu o temi rodiljskih naknada u FBiH, piše Večernji list BiH.

Memnuna Zvizdić, izvršna direktorica Udruge “Žene ženama” na početku je konstatirala kako pomaka u izjednačavanju prava rodilja u FBiH te zaustavljanju diskriminacije po različitim osnovama nema. “Budući da pomaka nema, od Vlade FBiH i resornih ministarstava zahtijevamo donošenje jedinstvenog zakona o zaštiti obitelji s djecom kojim će, uz ostalo, zaposlenim rodiljama u vrijeme rodiljskog dopusta biti osigurane naknade u visini prosječnih plaća koje su primale u posljednjih šest mjeseci, koje ne mogu biti niže od 66 posto prosječne plaće u FBiH. Također tražimo izjednačavanje naknada nezaposlenim rodiljama te da isplate rodiljskih naknada budu uređene tako da majke budu tretirane u sustavu zdravstvene, a ne socijalne zaštite”, kazala je Zvizdić te dodala kako bi navedene mjere potaknule mlade obitelji na odluku za više djece te u konačnici utjecale na izrazito negativan trend prirodnog prirasta u FBiH. “Istina je da su pomaci na planu prava rodilja vrlo mali, ali ih ipak ima.

Ogledaju se i u prihvaćanju informacije od Vlade FBiH o potrebi sveobuhvatne zaštite obitelji s djecom. Ako govorimo o pravima majki, onda uz njih vežemo i prava djece koja su također ugrožena. Primjerice, pet od deset županija u FBiH ne isplaćuje dječji doplatak”, kazao je, uz ostalo, Miroslav Jurešić, pomoćnik ministra rada i socijalne politike FBiH.

Prema njegovu mišljenju, prava, uključujući i naknade rodiljama, trebala bi se povlačiti iz Fonda zdravstvenog, a ne socijalnog osiguranja. Prema podacima nevladinih organizacija okupljenih u mreži “Womennet”, koje su pokrenule kampanju zaustavljanja diskriminacije rodilja u FBiH, rodilje su ovom entitetu diskriminirane po različitim osnovama, ovisno o tomu jesu li i u kojem su sektoru, javnom ili privatnom, zaposlene te u kojoj županiji žive.

Rodilje zaposlene u javnim institucijama za vrijeme rodiljskog dopusta primaju punu plaću, dok primanja zaposlenih u privatnom sektoru ovise o mnogim čimbenicima, a najvažniji od njih su propisi županije u kojoj žive. U HBŽ-u mogu računati na primanja u punom iznosu prosječne plaće rodilje, u Tuzlanskoj županiji se za obračun naknada rodiljama uzima 90 posto prosječne plaće rodilje ili 55 posto prosječne plaće u ovoj županiji, u ZDŽ-u, PŽ-u i BPŽ-u za obračun naknada rodiljama uzima se 80 posto prosječne plaće rodilje, s tim da u BPŽ-u osnovica za obračun može biti i 60 posto prosječne plaće u ovoj županiji.

U SŽ-u rodilje mogu računati na 60 posto prosječne plaće, u ZHŽ-u 70 prosječne plaće rodilje uz 300 KM jednokratne pomoći, dok je osnovica za obračun naknade rodiljama u USŽ-u i SBŽ-u 50% prosječne plaće isplaćene rodilji u posljednjih šest mjeseci.

Donošenje zakona koji regulira prava rodilja u HNŽ-u još je u proceduri. Nezaposlene rodilje također se različito tretira, ovisno o županiji u kojoj žive. Izuzev HNŽ-a, gdje je zakon u proceduri donošenja, najgori tretman imaju nezaposlene rodilje u Unsko-sanskoj županiji koje mogu računati tek na simboličnih 100 KM potpore