WHO i UN traže od zdravstvenih ustanova u BiH da više testiraju i prate kontakte zaraze

Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini dr. Ingrid Macdonald i šef ureda Svjetske zdravstvene organizacije u BiH dr. Victor Olsavszky oglasili su se kroz zajedničku izjavu o povećanju broja slučajeva COVID-19 u BiH i neophodnosti praćenja kontakata da bi se epidemija suzbila i gospodarstvo otvorilo.

“Ujedinjeni narodi i Svjetska zdravstvena organizacija u Bosni i Hercegovini su zabrinute izvještajima zdravstvenih ustanova širom BiH o dostizanju krajnjih granica kapaciteta s posljednjim oštrim rastom broja COVID-19 slučajeva. Iako održavanje zaliha testova, zaštitne opreme i prihvatnih kapaciteta zdravstvenih ustanova ostaje neophodno, zabrinjava potreba za pojačavanjem praćenja kontakata, nadzorom slučajeva i pojačavanjem specijalističkih ljudskih resursa, posebice doktora i medicinskih sestara i tehničara. Ne možemo ih ostaviti da se bore sa ovom krizom sami”, navodi se u izjavi.

Poručuju da su napori Bosne i Hercegovine na samom početku pandemije su bili izrazito efikasni.

“Zdravstveni radnici, oni na prvoj liniji obrane od pandemije, organi vlasti i građani BiH su uspješno uspjeli ublažiti najteže učinke COVID-19 pandemije. Zahvaljujući striktnim mjerama i disciplini građana, BiH je u početku uspjela održati relativno nizak nivo zaraze i stopu smrtnosti u usporedbi s mnogim drugim zemljama Europe. Ti napori su omogućili dovoljno vremena da se zdravstveni sustavi pripreme s potrebnom medicinskom i ličnom zaštitnom opremom. Uz velikodušnu podršku mnogih međunarodnih donatora, i u solidarnosti sa zdravstvenim vlastima i radnicima, Ujedinjene nacije su kroz svoj Razvojni program (UNDP) i stručnost Svjetske zdravstvene organizacije dostavile preko 2 miliona komada osobne zaštitne opreme. Trenutno se radi na dostavljanju još 2 milijuna. Preko 40.000 testova i blizu 15.000 zaštitnih odjela je također dostavljeno, uz strojeve za obradu testova, ventilatore, EKG i rendgen strojeve”.

Razumljivo je da zemlje širom svijeta, uključujući BiH, žele ponovo otvoriti svoja gospodarstva i izbjeći ponovno nametanje mjera poput policijskog sata ili zatvaranja poslovnih objekata, navode.

“Najučinkovitiji način koji smo vidjeli da vlasti širom svijeta uspijevaju otvoriti svoja društva je da osiguraju nižu stopu zaraze, dobro upravljanje brojevima slučajeva, kao i stalnu, jasnu i činjeničnu komunikaciju s javnosti. Unatoč eskalaciji u broju novih slučajeva i pritisku na zdravstvene sisteme, BiH još uvijek može ostvariti ravnotežu između zaštite javnog zdravlja i osiguravanja ekonomskog oporavka, uključujući nastavak turističkih i drugih aktivnosti važnih za razvoj”.

U tom pogledu, bilo bi važno:

• Proširiti kapacitete za testiranje i praćenje kontakata, uključujući kapacitete zdravstvenih ustanova, kao i podršku specijaliziranim zdravstvenim radnicima. To  se odnosi i na pojačanje broja zdravstvenih radnika, kao i osiguravanje adekvatnih medicinskih zaliha. Jedan od najvažnijih alata za suzbijanje širenja COVID-19 virusa je praćenje kontakata. Praćenje je temelj odgovora na širenje zaraza od ospica do dječije paralize, od ebole do, sada, COVID-19. Vidjeli smo u drugim zemljama kako se ovaj virus može staviti pod kontrolu agresivnim i ciljanim taktikama: strogim traženjem, izolacijom i tretmanom infekcija.

• Osigurati minimalne poremećaje u pružanju zdravstvene njege i kontinuirano pružanje osnovnih zdravstvenih usluga koje nisu povezane sa COVID-19 slučajevima, pazeći da svi kojima je potrebna zdravstvena njega, tu njegu i prime. Moraju se izbjeći situacije u kojima se više života može izgubiti zbog neposrednih posljedica epidemije, nego zbog samog virusa. Prioritet je i nastavljanje sa
programima vakcinacije koji su bitni kako bi se izbjeglo izbijanje drugih zaraznih bolesti, posebice ospica.

• Približavajući se početku nove školske godine, pojačati podršku za fleksibilne i inovativne aranžmane učenja, koji će zaštiti zdravlje i blagostanje učenika, učitelja, roditelja i zajednica. Zdravstveni rizici se moraju balansirati sa utjecajem koji gubitak obrazovanja i izolacija imaju na djecu, a pritisak ima na roditelje.

• Uložiti u oporavak koji je održiv, zelen, pravedan i uključiv, sa fokusom na podršku onima koji su najviše pogođeni ili ugroženi krizom. UN je omogućio 37 milijuna američkih dolara podrške odgovoru na COVID-19 u BiH. Kroz strateški paket za društveno-ekonomski oporavak, UN priprema set inicijativa kojima će se podržati oporavak u zdravstvu, obrazovanju, upravljanju rizikom od nesreća, društvenoj koheziji i lokalnom oporavku. Konačno, najučinkovitiji načini za kontrolu i suzbijanje zaraze ostaju lični oprez i solidarnost ljudi da pomognemo zaštititi jedni druge. Nakon pet mjeseci pandemije, jasno je da su ljudi umorni i da smo svi nestrpljivi da se vratimo “normali”.

Međutim, dok se cjepivo ne otkrije, moramo se izboriti s “novim normalnim” – s okruženjem u kojem jednostavne akcije poput nošenja maske, učestalog pranja ruku, korištenja sredstava za dezinfekciju i održavanja prikladne distance mogu spasiti živote. Svaka osoba ima ulogu u pomaganju suzbijanja virusa i na taj način – omogućavanju ponovnog “otvaranja” Bosne i Hercegovine. Ujedinjeni narodi nastavljaju podržavati i jačati podršku aktivnostima u ovom pogledu, stoji u zajedničkoj izjavi.