”Ustavni sud Bosne i Hercegovine će 22. travnja donijeti odluke o tome krše li se zabranama kretanja osobama mlađima od 18 i starijima od 65 godina uslijed epidemije koronavirusa prava građana”, rekao je predsjednik ovog suda Zlatko M. Knežević u intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Sud na čijem je Knežević čelu ima “nekoliko apelacija građana” koji zahtijevaju odluku o mjerama ograničenja kretanja za osobe mlađe od 18 i starije od 65 godina koje su podnesene protiv odluka Federalnog stožera civilne zaštite, i o njima će odlučiti 22. travnja.

”Mi redovno pratimo situaciju, u tijeku smo svih naredbi, odluka, ukaza i nasreću, neke – koje su katastrofalne za ustavni poredak – donesu se pa se povuku vrlo brzo, poput zabrane međusobnih kontakata između općina i lokalnih zajednica. Ljudi su, na svu sreću, shvatili da to nema veze s pameću”, kazao je Knežević za BIRN.

Isključeni parlamenti

Ustavni sud nije značajno usporio svoj rad, već nastoji da prati situaciju, reaguje pravovremeno, i trenutno, kako rekao je Knežević, izvršava oko 90 posto svojih aktivnosti.

Vlasti u BiH, prema ocjeni Kneževića, za sada postupaju ”dosta odgovorno”, a uvedene mjere su donesene na zakonit način.

”Malo me brine što postoje dijelovi u BiH gdje parlamenti nisu izravno bili uključeni u to i smatram da je to problem, ali samim po sebi ne smatram to nezakonitim, već smatram to nepotrebnim propuštanjem da parlamenti o tome odluče. Republika Srpska je u parlamentu donijela zakon, o kvaliteti i posljedicama će se raspravljati poslije”, kazao je Knežević.

Osvrćući se na uredbu sa snagom zakona kojom se kažnjava izazivanje panike i širenje lažnih vijesti u Republici Srpskoj – koju su kritizirale međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava kao što je Civil Rights Defenders i brojni aktivisti zbog mogućnosti zloupotreba u utišavanju kritičkih glasova, novinara i ograničenja slobode govora – Knežević je rekao da ne može dati ocjenu i da mora biti oprezan ”jer ne znam hoće li se ta uredba staviti na odlučivanje pred Ustavnim sudom”.

”Ono što mogu reći jeste da mora postojati profesionalno novinarstvo, pored mainstream medija i interneta. Profesionalno novinarstvo mora biti zaštićeno, ono je stub društva i daje korist i pomaže. Profesionalno novinarstvo mora biti zaštićeno”, dodao je on.

Sve mjere moraju biti vremenski ograničene

Knežević je kazao da može prihvatiti ”bilo kakve mjere ograničenja”, ali jedino ako su zasnovane na preporuci medicinske struke.

”U tom slučaju mogu da kažem da su logične i ako imaju vremenski rok ograničenja. Sve drugo je pretjerivanje. Ukoliko postoji medicinska indikacija koja zahtijeva izolaciju, zatvaranja određena, naselja, grupe kuća, pojedinca, i koji ima svoj rok trajanja, onda se može o tome razgovarati kao o nečemu što je bilo potrebno. Sve van toga je nešto što je pretjerivanje”, rekao je.

Ključno je, kako je naveo Knežević, da građani znaju koliko dugo će se produžavati ograničavanje njihovog prava.

”Neko vremensko razdoblje mora biti navedeno. Makar se produžavao. Makar se donosila odluka da se produžava. Građanin mora znati u kojem periodu je njegovo pravo ograničeno”, kazao je.

Ljudska prava

Vijeće Europe i brojne domaće i međunarodne organizacije upozoravaju na niz kršenja ljudskih prava, demokracije i vladavine prava tijekom krize uzrokovane koronavirusom. Glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović-Burić izdala je uputstvo vladama u kojem je, između ostalog, navela da trebaju osigurati da mjere koje poduzimaju ne narušavaju istinski dugoročni interes za očuvanje temeljnih europskih vrijednosti ljudskih prava, demokratije i vladavine zakona.

Knežević je rekao da je to jedna strana medalje, a druga strana, prema njegovim riječima, jeste općedruštvena potreba i zahtjev koji stoji pred javnom vlašću u ukupnom državnom sustavu da zaštiti stanovništvo i biološki opstanak svih građana u BiH.

Prema njegovim riječima, u Vijeću Europe i svijetu ne postoji jedinstven model ponašanja i reakcije vlasti su uvjetovane stavovima medicinske struke. Knežević je kazao da mu se čini da se vlade u Europi ponašaju po principu ”bolje da pretjeraju nego da snose odgovornost za živote svojih građana”.

”Čak i sustavi koji su pokazivali nonšalantan odnos prema posljedicima ove pandemije postali su znatno restriktivni. Ipak je život čovjeka najveće bogatstvo. Sad da li je došlo do pretjerivanja, da li se moglo drugačije, da li se moglo ograničavati, to je pitanje za svaku zemlju pojedinačno”, dodao je Knežević.

Pravosuđe na testu

Jedan od velikih problema koje će izazvati situacija stvorena zbog koronavirusa bit će poštivanje obveza da se osiguraju suđenja u razumnom roku – zbog odlaganja ročišta, pojasnio je Knežević.

Prošlog mjeseca Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće (VSTV) je donijelo Odluku o organizaciji rada u sudovima i tužiteljstvima, te je naloženo da se odgode glavni pretresi, osim u slučajevima određivanja ili produženja pritvora, u hitnim i u slučajevima kada postoji opasnost od zastare.

Istom odlukom, naloženo je da se odlažu sva ročišta u prekršajnoj materiji osim u predmetima koji su pokrenuti zbog postupanja suprotno izdatim rješenjima i naredbama nadležnih usljed pojave koronavirusa.

”U ovom segmentu suđenja u razumnom roku će stvoriti problem, ako će to trajati nekoliko mjeseci i ako sudovi uspiju najveći dio svog posla riješiti takozvanom online komunikacijom ili radom od kuće, onda neće biti prevelik problem. A ako se to shvati kao izgovor za nepostupanje prema standardima suđenja u razumnom roku, to će onda stvoriti pravi problem”, smatra Knežević.