Proračun Federacije BiH za 2021. godinu iznosi 5.481,251.899 KM, što je za 27,7 milijuna maraka manje od proračuna za 2020., odnosno rebalansa izvršenog u travnju, a potvrđeno je kako će se zdravstvenim ustanovama izdvojiti 60 milijuna, dok je novac za cjepiva protiv Covid-19 već uplaćen.
U nastavku borbe protiv posljedica pandemije predviđeno je intenziviranje mjera pa u tom smislu i pomoć nižim razinama vlasti, županijama i općinama, u iznosu od 230 milijuna KM.
Namjerava se izdvojiti i 150 milijuna maraka Fondu za stabilizaciju gospodarstva. Za podršku zapošljavanju predviđeno je dodatnih 50 milijuna, kao i novih 25 milijuna podrške gospodarstvu kroz jamstveni fond. Zatim deset milijuna za uvezivanje staža zaposlenih u privatnim i javnim poduzećima te pomoć od devet milijuna KM zračnim lukama u Sarajevu, Mostaru i Tuzli kao subjektima koji trpe značajne posljedice krize izazvane pandemijom, piše Večernji list.
Predviđeno je i 25 milijuna KM za izgradnju zračne luke u Bihaću. Za naknade roditeljima djece s poteškoćama u razvoju predviđeno je ukupno 16,5 milijuna KM te tri milijuna za ustanove socijalne zaštite. Transferi za mirovine, poljoprivredu, povratnike i druge korisnike ostali su na dosadašnjoj razini. Također, planirana je prva tranša makrofinasijske pomoći Europske komisije u iznosu od 150 milijuna KM od ukupno 300 mil. KM koliko je predviđeno za Federaciju BiH i u tijeku je finalna faza usuglašavanja ugovora o zajmu i memoranduma o razumijevanju koji se odnosi na ovaj sporazum.
Inače, ukupni rashodi u proračunu za 2021. godine trebali bi iznositi 4,4 milijarde KM, a od toga iznosa za kapitalne transfere planirano je 227,5 milijuna maraka, što je 90 milijuna više nego u 2020. godini. Za izgradnju brzih cesta planirano je 115 milijuna, a potvrđeno je kako će ovom iznosu biti pridodano tijekom godine još 20 milijuna KM. Proračun sadrži mjere za sanaciju stanja koje se odnose na prilike u vezi s BDP-om i radnim mjestima čiji je broj umanjen od početka pandemije u FBiH, a kasnije nadomješćivan zahvaljujući koronazakonu te drugim poduzimanim mjerama.
U kontekstu prihoda od poreza planira se da isti budu gotovo na razini iz 2020. godine budući je Vlada mišljenja kako će mjere dati rezultate. Također, proračunski prihodi od doprinosa za MIO očekuju se kao i u 2020. godini, baš kao i prihodi od neizravnih poreza. Premijer Federacije Fadil Novalić prilikom obrazloženja proračuna najavio je nastavak restriktivne politike u javnoj potrošnji, dok je ukupni iznos za plaće i naknade troškova zaposlenih blago povećan, nakon što je početkom pandemije bio smanjen, ali je i dalje ispod razine rebalansa proračuna za 2020. godinu.