Iako je u novom zakonskom rješenju u Federaciji Bosne i Hercegovine ostavljen termin “prijevremena” starosna mirovina, u praksi on već za nekoliko godina neće postojati, piše Večernji list BiH. Kako se navodi u novom nacrtu zakona o MIO-u, već za deset godina žena će morati navršiti 60 godina i šest mjeseci života i 35 godina staža osiguranja kako bi ostvarila pravo na prijevremenu starosnu mirovinu.

Razlike po godinama

Prema spomenutom zakonu, 2034. godine će žena tek s 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina staža osiguranja moći zatražiti ovu vrstu umirovljenja. Naime, u proceduri je donošenje novog zakona o mirovinskom osiguranju, koji postrožuje kriterije koje treba ispunjavati za umirovljenje, a cilj istoga je produžiti radni vijek zaposlenoga. Kada je riječ o prijevremenoj starosnoj mirovini, dobna granica se pomiče svake godine. Tako je propisano da osiguranica ove godine ima pravo na starosnu mirovinu kad navrši 55 godina i šest mjeseci života i 30 godina staža osiguranja, dogodine kad napuni 56 godina života i 30 godina i šest mjeseci staža osiguranja, godinu kasnije 56 godina i šest mjeseci života i 31 godinu staža osiguranja, a 2019. godine 57 godina života i 31 godinu i šest mjeseci staža osiguranja. Da bi otišla u prijevremenu mirovinu 2020. godine, žena mora napuniti 57 godina i šest mjeseci života i 32 godine staža osiguranja, u 2021. godini 58 godina života i 32 godine i šest mjeseci staža osiguranja, u 2022. godini 58 godina i šest mjeseci života i 33 godine staža osiguranja, a u 2023. godini 59 godina života i 33 godine i šest mjeseci staža osiguranja. Kako navode iz Ministarstva rada i socijalne skrbi Federacije BiH, u 2024. godini žena za prijevremenu mirovinu treba napuniti 59 godina i šest mjeseci života i 34 godine staža osiguranja, 2025. godine 60 godina života i 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja, 2026. godine 60 godina i šest mjeseci života i 35 godina staža osiguranja, 2027. godine 61 godinu života i 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja, 2028. godine 61 godinu i šest mjeseci života i 36 godina staža osiguranja, 2029. godine 62 godine života i 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja, 2030. godine 62 godine i šest mjeseci života i 37 godina staža osiguranja, 2031. godine 63 godine života i 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja, 2032. godine 63 godine i šest mjeseci života i 38 godina staža osiguranja, dok u 2033. godini 64 godine života i 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja. Novi su kriteriji i kada je riječ o beneficiranom radnom stažu.

Dodatne beneficije

“Reformskim zakonom MIO propisano je da je uvećanje staža razlika između ukupno utvrđenog staža osiguranja s uvećanim trajanjem i staža osiguranja u efektivnom trajanju za isto razdoblje te da se starosna granica može snižavati najviše do 55 godina života. “Ovo znači da se pod osiguranikom koji ima navršen staž osiguranja s uvećanim trajanjem podrazumijeva osoba – osiguranik koja je bila raspoređena na radno mjesto na kojem se 12 mjeseci efektivnog rada računa kao 14, 15 ili više od 15 mjeseci staža. U tom smislu osiguranik koji je raspoređen na radno mjesto, na kojem se 12 mjeseci efektivnog rada računa kao 14 mjeseci, za 20 godina efektivnog rada ostvarit će i dodatne 3,33 godine beneficiranog staža”, navode iz Ministarstva rada i socijalne skrbi FBiH. Objašnjavaju kako to znači da će se starosna granica ovoj osobi sniziti za 3,33 godine te će analogno tome ovo smanjenje biti veće ako je osoba radila na radnom mjestu na kojem se 12 mjeseci efektivnog rada računa 15 ili više od 15 mjeseci staža.

VL