Krajem ovog mjeseca završava se ljetno, a počinje zimsko računanje vremena. To znači da u nedjelju, u noći s 29. na 30. listopada, kazaljke na satovima treba pomjeriti za jedan sat unazad.

U 3:00 sata kazaljke na satovima treba vratiti jedan sat unazad, odnosno na 2:00 sata, a što je u skladu sa Zakonom o računanju vremena.

Uvođenje tzv. ljetnog računanja vremena izvorno je predloženo radi štednje energije kao “Daylight Saving Time” (DST). To je prvi predložio Benjamin Franklin 1784. godine u eseju koji je poslao urednicima jednog pariškog lista. Prelazak je prvi put službeno proveden u dijelu Kanade 1908. godine, a potom su ga slijedile ostale zemlje.

U Bosni i Hercegovini su se kazaljke počele pomjerati 27. ožujka 1983. godine, dok je još bila pod sastavom bivše Jugoslavije.

Inače, pomjeranje kazaljki s ljetnog na zimsko računanje ubrzo bi moglo biti prošlost, s obzirom na to da je Europski parlament još u ožujku 2019. godine izglasao ukidanje pravila do kraja 2021. godine.

Odluka još uvijek nije na snazi zbog toga što zemlje Europske unije nisu odredile hoće li se primjenjivati ljetno ili zimsko računanje vremena.

Pomjeranje kazaljki donosi određene promjene

Ljetno računanje vremena kreirano je da ljudima pruži sat vremena više dnevnog svjetla, ali stvarnost je da mnogi ljudi, kako se bliži zima i noć ranije pada, započinju i završavaju svoj radni dan u mraku, uz malu mogućnost da provode vrijeme na sunčevoj svjetlosti.

Vraćanjem na zimsko računanje vremena sunce će ranije izlaziti, ali i zalaziti, dok će u noći kada se vraćaju kazaljke, mnogi ljudi spavati jedan sat duže.

To znači mnogo i vjerojatno će prvobitno biti od pomoći da se ujutro osjećate odmornije i spremnije za svakodnevne obaveze. No, važno je znati da je tako narušena naša stečena rutina te da nam je navečer teže naviknuti se da ranije idemo u krevet.

Kako bi što prije privikli svoje tijelo na ovu promjenu, potrudite se da budete što izloženiji svjetlu, kao i da pokušate svake noći ići u isto ili bar približno vrijeme na spavanje.