Rastu krediti, ali i štednja, najkraći je mogući opis tendencija u bankarskom sustavu BiH, a podaci koji su nedavno objavljeni ukazuju na značajne iznose na objema stranama bankarske vage – depozitima i zaduženjima.

U potonjem slučaju, porast kredita, a poglavito kada govorimo o poslovnoj zajednici, ukazuje na činjenicu kako poduzeća nastavljaju s daljnjom realizacijom poslovnih ideja i procesa za koji su potrebna kreditna zaduženja, dok se rast kredita građana može objasniti kroz nekoliko segmenata – od tekuće potrošnje do namjenskih, piše portal Večernjeg lista BiH.

Ovo je osobito bitno iz kuta zadržavanja razine tekuće potrošnje, koja je značajan segment borbe protiv eventualnih recesijskih kretanja.

Iz izvješća Centralne banke BiH, u koje smo imali uvid, vidljivo je kako su ukupni krediti domaćim sektorima na kraju lipnja 2023. godine iznosili 22,73 milijarde KM, a u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje od 303,9 milijuna KM (1,4%).

Odnos prema 2022.

Kada se analizira stanje zabilježeno na kraju lipnja 2022. godine, također je vidljivo povećanje. Naime, godišnja stopa rasta ukupnih kredita u lipnju 2023. godine iznosila je 4,7%, nominalno 1,01 milijardu KM, a godišnji rast kredita zabilježen je kod stanovništva za 614,2 milijuna KM, kod privatnih poduzeća za 307,2 milijuna KM, nefinancijskih javnih poduzeća za 108,7 milijuna KM i kod ostalih domaćih sektora za 30,8 milijuna KM (17,3%). Smanjenje kreditnog rasta na godišnjoj razini registrirano je kod vladinih institucija za 50,3 milijuna KM. Uvidom u stanje kreditne zaduženosti vidljivo je kako u ukupnom iznosu kredita najveći dio ide na kredite stanovnika, odnosno oko 11,3 milijarde maraka, a slijede privatna poduzeća s 9,495 milijardi, vladine institucije za nešto više od milijardu. Krediti javnih poduzeća iznosili su 595,7 milijuna KM, a krediti ostalim domaćim sektorima 209,2 milijuna maraka. Usporedba također pokazuje kako u Bosni i Hercegovini nije došlo do prijenosa negativnih učinaka s vanjskih tržišta u pogledu kamatnih stopa na kredite, a kako smo nedavno objavili, izbjegnuti su scenariji nekog značajnijeg podizanja kamatnih stopa na kredite s promjenjivom kamatnom stopom, dok su građani, odnosno korisnici kredita, zaštićeni od vanjskih rizika.

Iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH za Večernji list nedavno su podsjetili što se sve događalo na tržištu Europske unije, ističući kako su se tijekom 2022. i u prvoj polovini 2023. dinamično mijenjali uvjeti na financijskim tržištima izvan BiH. Kada je riječ o BiH, naše tržište i dalje je aktivno te iznimno stabilno. Iz Agencije dodaju i da, kada su u pitanju krediti ugovoreni u prethodnim godinama, a koji su vezani uz promjenjive referentne stope iz EU, banke postupaju u skladu s važećim zakonskim okvirom i odlukama Agencije za bankarstvo. – Uvažavajući trenutačne rizike rasta kamatnih stopa, banke se odlučuju za ponudu “fiksnih” stopa, odustajanje ili odgađanje primjene viših stopa, primjenu uvećane stope do razine koja je, prema odlukama Agencije za bankarstvo, određena kao značajna ili prihvatljiva (do 200 b. p. ili 2%). Samo u specifičnim, manjim dijelovima kreditnog portfelja bilježe se promjene kamatne stope preko razine koja je određena kao značajna (iznad 200 b. p. ili 2%) – objasnili su iz Agencije.

Rast depozita

Obilježje stabilnosti domaćeg bankarskog sektora oslikava se i kroz kontinuirani rast depozita, a što stručnjaci također objašnjavaju tvrdnjama kako novac ima najveću vrijednost i sigurnost kada je u sustavu. Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju lipnja 2023. godine iznosili su 29,86 milijardi KM, u odnosu na prethodni mjesec depoziti su povećani za 137,8 milijuna KM (0,5%). Kada ove podatke usporedimo s prošlom godinom, vidljivo je kako je godišnja stopa rasta ukupnih depozita u lipnju 2023. godine iznosila 7,5%, što je u apsolutnom iznosu 2,08 milijardi KM. Rast štednje u bankama bilježi se u gotovo svim segmentima i sudionicima novčanih tokova u državi – tako je godišnji rast depozita registriran kod stanovništva za 1,38 milijardi KM, kod privatnih poduzeća za 987,3 milijuna KM i kod ostalih domaćih sektora za 53,6 milijuna KM. Kod nefinancijskih javnih poduzeća depoziti su na godišnjoj razini smanjeni za 135,8 milijuna KM, kao i kod vladinih institucija za 204,3 milijuna KM. Od ukupne štednje na bankama, na prvom mjestu su građani koji drže 15,24 milijarde maraka u štednji, a slijede privatna poduzeća s oko 6,38 milijardi maraka depozita. Vladine institucije u bankama imaju iznos od 4,47 milijardi maraka, a slijede javna poduzeća s 1,88 milijardi te depoziti ostalih domaćih sektora u iznosu od 1,86 milijardi KM.

Inače, u izvješću je napravljen i osvrt na stanje s deviznim rezervama Centralne banke BiH, a koje su na kraju lipnja 2023. godine iznosile 15,32 milijarde KM. U odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je smanjenje deviznih rezervi od 210,1 milijun KM (1,4%), dok su na godišnjoj razini devizne rezerve Centralne banke BiH manje za 579,6 milijuna KM (3,6%).