Učitavanje komentara…
Popularno
Promo
Učitavanje komentara…
Više od 450.000 ljudi moglo bi umrijeti u narednih šest mjeseci zbog dodatnih vrućina koje donosi super El Niño, procjenjuju klimatski znanstvenici.
Najteže bi mogle biti pogođene zemlje poput Nigerije, Indonezije, Sudana, Indije i Brazila, dok se dodatne posljedice očekuju i zbog suša, požara i poplava.
Procjena od oko 451.000 dodatnih smrtnih slučajeva odnosi se na razdoblje od rujna do veljače 2027. godine, do kada trenutačno sežu temperaturne prognoze.
Ipak, znanstvenici upozoravaju da bi povećan broj smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim vrućinama mogao potrajati sve do lipnja ili srpnja 2027.
Riječ je o dodatnim smrtnim slučajevima povrh onih koji su već posljedica temperatura povećanih zbog klimatske krize.
El Niño koji trenutačno dodatno zagrijava planet premašio je u ponedjeljak najvišu temperaturu ikada zabilježenu za ovaj klimatski fenomen, i to nekoliko mjeseci prije očekivanog vrhunca.
Znanstvenici su intenzitet trenutačnog događaja opisali kao “zapanjujući” i “na razini Godzille”.
El Niño je prirodni klimatski fenomen, ali stručnjaci upozoravaju da njegove posljedice mogu biti znatno snažnije zbog globalnog zagrijavanja.
Profesor Michael Greenstone, suosnivač Climate Impact Laba i jedan od autora izvješća, upozorio je da se iza ogromnih brojki nalaze stvarni ljudski životi.
“Procjena od 451.000 ljudi toliko je velika da čovjek može otupjeti na samu brojku, ali iza nje su roditelji i djeca, bake i djedovi i susjedi, ljudi koji odlaze na posao, brinu o obiteljima i žive svoje živote”, rekao je Greenstone.
Prema projekcijama, među zemljama koje će u narednih šest mjeseci biti najviše pogođene nalaze se Nigerija, Indonezija, Sudan, Indija i Brazil.
Sjedinjene Američke Države također su među 20 najpogođenijih zemalja, s procijenjenih dodatnih 3.500 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama.
Posebno bi mogle biti pogođene regija Sahela u Africi i jugoistočna Azija.
Istraživači ističu da ovakve projekcije omogućuju vlastima i zdravstvenim sustavima da unaprijed identificiraju najugroženija područja i uvedu mjere koje mogu spasiti živote.
Među mogućim mjerama su preciznije prognoze ekstremnih vrućina, otvaranje centara za rashlađivanje, povećanje broja zaposlenih u zdravstvenim ustanovama tijekom najtoplijih razdoblja i dodatna zaštita radnika koji rade na otvorenom.
Znanstvenici su trenutačni El Niño opisali i kao “razglednicu iz naše budućnosti”, jer temperature podiže na razine koje se, prema projekcijama klimatske krize, očekuju za približno 20 godina.
Koautorica izvješća dr. Tamma Carleton sa Sveučilišta Kalifornije u Berkeleyju upozorila je da kratkoročne mjere mogu spasiti velik broj ljudi, ali da one nisu dovoljne za budućnost.
“Povećanje kapaciteta za hitne intervencije i bolje usmjeravanje naših napora ove godine može spasiti mnoge živote”, rekla je Carleton.
“Ali za 20 godina, kada današnje ekstremne temperature postanu nova normalnost, ne želimo biti u konstantnom izvanrednom stanju. Moramo se mobilizirati sada kako bismo osmislili, primijenili i procijenili alate koji će spašavati živote u godinama koje dolaze.”
Projekcije su izrađene korištenjem znanstveno recenziranih metoda koje prate odnos između temperature i dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama u 24.378 regija širom svijeta.
Ti podaci kombinirani su s prognozama povećanja temperatura uslijed El Niña u narednim mjesecima.
Kao polazna vrijednost korišten je broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama tijekom prosječnog mjeseca u razdoblju od 1996. do 2025. godine.
Greenstone je kazao da je cilj ovakvih analiza omogućiti pravodobno upozoravanje na posljedice ekstremnih temperatura, slično načinu na koji se već predviđaju udari na poljoprivredne usjeve.
“Ljudi su već mogli predviđati kada će doći do udara na poljoprivredne usjeve i unaprijed upozoravati na njih”, rekao je.
“Ovo novo izvješće otvara vrata mogućnosti da isto učinimo za još važniji ishod – rekao bih najvažniji ishod – a to je smrt.”
Izvješće će biti predano znanstvenom časopisu na recenziju, ali Greenstone je kazao da bi, zbog hitnosti situacije, “bilo neodgovorno držati ga po strani”.
Posljedice El Niña neće se zaustaviti samo na ekstremnim temperaturama.
Svjetski program za hranu upozorio je u kolovozu da bi ovaj klimatski fenomen mogao gurnuti oko 50 milijuna ljudi u stanje akutne gladi i dodatno povećati cijene hrane.
Povijesni podaci također pokazuju koliko posljedice snažnog El Niña mogu biti ozbiljne. Veliki događaj iz 1877. i 1878. godine povezuje se s više od 50 milijuna smrtnih slučajeva izazvanih sušama i glađu, pri čemu su posebno teško pogođene Indija, Brazil i Kina, piše The Guardian.
Profesorica Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu upozorila je da se trenutačni El Niño događa u klimatskom sustavu koji je već znatno topliji zbog ljudskog utjecaja.
“Ovaj događaj predstavlja ogromnu preraspodjelu energije u klimatskom sustavu i opasan je jer se odvija povrh mnogo toplijeg klimatskog sustava na koji je utjecao čovjek.”
Dodala je da bi brojne regije mogle iskusiti temperature kakve dosad nisu zabilježene.
“Zbog toga ćemo na mnogim mjestima širom svijeta vidjeti ekstremne vrućine kakve nikada ranije nisu zabilježene, sa svim njihovim posljedicama po zdravlje, sigurnost hrane i pritisak na vodne resurse. El Niño dolazi i prolazi, ali sve dok nastavljamo sagorijevati fosilna goriva, on se javlja na sve toplijoj osnovi, zbog čega se zajednice mnogo teže nose s njegovim posljedicama.”