Najjači potres u povijesti dogodio se 22. svibnja 1960. godine, u 15 sati i 11 minuta, i u potpunosti je razorio više od 40 posto zgrada i kuća u Valdiviji, gradu u Čileu. Potres je bio jačine 9,5 po Richteru i odnio je oko nekoliko tisuća žrtava, procjene su govorile i do 6.000 života. Tisuće su povrijeđene, dva milijuna ljudi ostalo je bez krova nad glavom. Šteta potresa u Valdiviji iznosila je više od tri milijarde dolara.

Iako danas cijeli svijet priča o razornim potresima koji su devastirali Tursku, u povijesti civilizacije pamti se pet potresa koji su bili, vjerovali ili ne, brutalniji i razorniji.

Potresi spadaju u jednu od najtežih prirodnih katastrofa. Najjači potresi koji su se ikada dogodili, pored najrazornijeg u Čileu, bili su na Aljasci 1964. godine (9,2 Richtera), na Sumatri 2004. godine (9,2 stupnja Richterova), na Kamčatki 1952. godine (9 stupnjeva Richtera) i u Japanu 2011. godine (9 stupnjeva Rihterova).

Najstrašniji potres koji je pogodio svijet dogodio se 23. siječnja 1556. godine u kineskoj pokrajini Shensiju i odnio je 830.000 ljudskih života.

Potres u Shensiju 1556. ili Đađinški potres je najsmrtonosniji potres zabilježen u modernoj ljudskoj povijesti. Potres se dogodio 23. siječnja 1556. ujutro, prostor u krugu od 840 km bio je uništen, a u nekim okruzima 60 posto stanovništva je poginulo. Većina stanovništva u tom području je u to vrijeme živjela u umjetnim tzv. Jaodong pećinama, od kojih su se mnoge urušile tijekom katastrofe s velikim gubitkom života.

Jedan od najsnažnijih potresa u Europi dogodio se 1. studenog 1775. godine, kada je u manje od šest minuta portugalski grad Lisabon gotovo u potpunosti porušen, dok je u tom potresu život izgubilo između 70.000 i 100.000 ljudi.

Grad je također pogodio tsunami, a vatra koja je gorjela idućih pet dana u potpunosti je uništila ono što je potresom bilo pošteđeno. Iako su posljedice za grad i ljude bile vrlo pogubne, korist od ovog razornog potresa dobila je seizmologija, jer se upravo nakon toga pojačalo proučavanje podrhtavanja tla.

Bosna i Hercegovina je tektonski aktivno područje, što potvrđuje veliki broj potresa u njenoj povijesti. U državi postoji nekoliko značajnih regionalnih rasjeda, kao što su bugojanski, višegradski, neretvanski i banjalučki, uz koje se mogu stvarati potresi razorne jačine, a često uzrokuju manja podrhtavanja tla.

Najjači potres koji se ikada dogodio u BiH zatresao je Banja Luku 1969. godine, jačine 6,6 stupnjeva po Richteru. Počeo je u noći 26. listopada. Tada je poginulo 15 osoba, a 1.000 ljudi je bilo teže i lakše povrijeđeno. Potpuno je uništeno 86.000 stanova.

Najsnažniji potres u regiji Balkana zabilježen je u 15. travnja 1979. godine u širem području crnogorskog primorja jačine 7,0 po Richteru, u kojem je poginulo 168 osoba.