U protekle četiri godine Županija Zapadnohercegovačka (ŽZH) kroz specifične projekte iz fondova Europske unije (EU) povukla je oko pet-šest milijuna eura, a interes za programe prekogranične suradnje, ali i generalno za programe EU-a u porastu je na razini ove županije i cijele države, kazao je u razgovoru za Fenu ravnatelj Ureda Vlade ŽZH-a za europske integracije (EUI) Ivan Jurilj.

Interes za programe prekogranične suradnje, ali i generalno za programe Europske unije je u porastu na razini ŽZH-a, ali i države, ocijenio je Jurilj.

Interes i za svim drugim programima unutar kojih Bosna i Hercegovina može sudjelovati i u kontekstu bilateralne suradnje i veći, tako da možemo reći da interes definitivno raste i u županiji, ali i na razini BiH. Ljudi su sve više informirani, sve više se pripremaju i nekako je to, zapravo, postala tema i politička agenda unutar države. Kako se BiH polako određenim koracima približava europskim integracijama, tako i ta tema europskih fondova postaje sve atraktivnija. U svakom slučaju, interes je puno veći nego što imamo dostupnih sredstava, naglasio je Jurilj.

Što se tiče Županije Zapadnohercegovačke, u proteklom razdoblju uz EU pomoć realiziran je značajan broj projekata.

Kada govorimo o europskim fondovima teško je to mjeriti na godišnjoj razini s obzirom da u pravilu radi o višegodišnjim projektima. U protekle tri-četiri godine Županija Zapadnohercegovačka kroz ove specifične projekte koje provode različite institucije, povukla je sigurno nekih pet, šest milijuna eura iz EU fondova. Ovdje ne govorimo o infrastrukturnim projektima, kao što su pročistači otpadnih voda, kolektori ili autoceste, koji su jednim dijelom praćeni bespovratnim sredstvima, a jednim dijelom kreditnim aranžmanima, kazao je Jurilj.

Dodao je kako bi Bosni i Hercegovini moglo biti dostupno puno više sredstava da su unutar države napravljeni određeni iskoraci i reforme, te da je pripremljena određena institucionalna struktura da bi se moglo pristupiti i onim stvarnim, pretpristupnim fondovima.

Ovdje govorimo samo o IPA-i koja je dobrim dijelom naslonjena na institucionalnu reformu i sredstva koja se povlače temeljem tih reformi, ili na teritorijalnu i prekograničnu suradnju.

Međutim, ono što bi naši ljudi, naši gospodarstvenici željeli kada govorimo o fondovima namijenjenim za malo i srednje poduzetništvo, a posebno kada govorimo o sredstvima Instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD), tu Bosna i Hercegovina nije napravila iskorak, nije napravila određene potrebne korake i ta sredstva nam nisu dostupna, a kako sam već i spomenuo, to su stvarna pretpristupna sredstva kada je riječ o investicijama privatnog sektora.

Dio kojem imamo pristup, koji je namijenjen BiH, dobro koristimo, posebno u infrastrukturnim projektima, ali mogli bi puno više. Također, ova sredstva koja su nam dostupna koristimo najviše da bismo se pripremili za nadolazeća sredstva, naveo je Jurilj.

Govoreći o budućim koracima u procesu približavanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji, Jurilj je pojasnio kako status potencijalnog kandidata ne pruža veće mogućnosti kada su u pitanju EU fondovi.

Pristup sredstvima ovisi o tome koliko smo se institucionalno i reformski prilagodili onim zahtjevima koje pred nas stavlja Europska unija. Međutim, politika EU-a na neki način se mijenja i korigira, tako da povrh IPA-e, koja je bila planirana od 2021. do 2027. i koja je namijenjena zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima, znači zemljama Zapadnog Balkana uključujući i Tursku, mi od kraja prošle godine imamo potpuno novi program, Program za rast Zapadnog Balkana koji iznosi oko šest milijardi eura, a za BiH je alocirano milijardu eura, tako da se tu stvari na neki način mijenjaju.

Ovo će biti test za nas u BiH koliko ćemo moći brzo i kvalitetno pripremati određene reforme koje se stavljaju pred nas. Trenutno je Bosna i Hercegovina u fazi izrade plana reformi koja uključuje sve razine, a sredstva će ovisiti o reformama koje budemo usvojili i provodili, zaključio je Jurilj.

Fena