Alarmantni podaci Katoličke crkve u BiH pokazuju kako je demografski pad Hrvata katolika u Bosni i Hercegovini u prošloj godini dostigao do sada rekordne razmjere budući da je na kraju 2014. godine “nestalo” čak 12 tisuća Hrvata u odnosu na godinu prije.
Od 2003., od kada se bilježi trend smanjenja broja pučanstva na prostoru svih pet biskupija u BiH, ovo je i najveći broj na godišnjoj razini budući da su se brojke prije toga kretale uglavnom od dvije do osam tisuća.

Da stvar bude gora, ukupno gledajući broj Hrvata katolika, prošle je godine pao ispod razine koja je zabilježena 1996. godine kada povratak na prijeratna ognjišta u mnogim sredinama još nije niti počeo. Tako su na kraju 2014. godine zabilježena 420.294 katolika, dok ih je godinu ranije bilo 432.177., a vratimo li se u 1996. godinu, crkveni uredi raspolagali su podacima od 424.915 vjernika. Najveći, pak, broj zabilježen je 2003. godine (gotovo 465 tisuća katolika).

Pad i na većinski hrvatskim područjima
Posljednja analiza pod nazivom “Demografsko stanje i procesi katolika u BiH od 1996. do 2014. godine”, koju je priredio vojni biskup u BiH mons. dr. Tomo Vukšić, pokazuje kako je trend smanjenja nastavljen i ubrzan na prostorima svih biskupija, a posebno se to odnosi na Sarajevsku nadbiskupiju gdje je na kraju protekle godine Crkva zabilježila 182.843 vjernika. Godinu prije taj broj je iznosio 190.003, a promatrajući statističke podatke unatrag nekoliko godina, vidljivo je smanjenje od 2002. kada je u granicama Sarajevske nadbiskupije živio 217.921 katolik. Ono što posebno upada u oči jest i činjenica kako je od 1996. godine (s izuzetkom 1999.) bio primjetan porast broja katolika na ovom području i taj pozitivni trend traje sve do navedene 2002. godine.

Slično stanje je i na prostoru Mostarsko-duvanjske biskupije gdje je na kraju 2014. godine Crkva zabilježila 182.918, dok je samo godinu ranije taj broj iznosio 186.005 katolika. Ovi pokazatelji izazivaju dodatnu zabrinutost budući da navedena biskupija pokriva područja koja su uglavnom naseljena većinski hrvatskim pučanstvom i u okviru tri županije s hrvatskom većinom (HNŽ, ZHŽ i dio Hercegbosanske županije). Baš kao i u slučaju Sarajevske nadbiskupije, i na području Hercegovine u poratnim je godinama redovito bilježen porast broja katolika, što se može tumačiti i postojanjem doze optimizma u narodu, pa je tako od 1996. pa sve do 2006. godine Mostarsko-duvanjska biskupija prednjačila u pogledu porasta. Zaključno s 2006. godinom na tom je prostoru Crkva zabilježila 194.298 vjernika.

Banjolučka biskupija, koja osim područja Republike Srpske pokriva i određene općine zapadne Bosne poput Jajca i Livna, također je izložena demografskom padu, a u spomenutoj analizi vidljivo je kako je na kraju 2014. godine crkvena administracija ubilježila 34.361 katolika (usporedbe radi godinu ranije taj je broj iznosio 35.590). U kontekstu nestanka Hrvata specifičnost ove biskupije ogleda se u tomu što je na njezinom području taj problem najizraženiji, a da je tomu tako, svjedoči i činjenica da je 1996. godine, pokazuje spomenuta analiza biskupa Vukšića, živjelo 50 tisuća vjernika. Kada je, pak, u pitanju Trebinjska biskupija koja pokriva župe na području istočne Hercegovine, ona se već stoljećima nalazi u prilično nezahvalnom položaju, iako je od završetka Domovinskog rata pa sve do 2002. godine prirodni prirast bio pozitivan. Od tada pa do završetka prošle godine negativni trendovi doveli su do toga da je na kraju 2014. godine Crkva zabilježila 20.172 vjernika.

Gradske župe

Navedene brojke u svim biskupijama ipak nisu konačne, pa tako biskup Vukšić navodi kako je vrlo nezahvalno vršiti procjene o gornjem broju katolika, koji su uglavnom svi Hrvati, pa bi tako trebalo dodati još oko 10 posto Hrvata koji ili nisu katolici ili nisu u kontaktu sa župnim uredima. Podaci o broju katolika u pojedinim biskupijama i na razini cijele BiH rezultat su izvješća koje su iz svih župa dobili nadležni biskupski ordinarijati. Ovdje, međutim, treba napomenuti, ističe se u analizi, da su podaci o ukupnom broju katolika, posebice iz gradskih župa, gdje je skoro nemoguće voditi točnu evidenciju vjernika, više procjena negoli siguran podatak, dok su podaci iz seoskih župa mnogo sigurniji. Stoga bi pretpostavljeni broj Hrvata na objavljeni broj stanovnika popisa iz 2014. godine mogao iznositi oko 13 posto od ukupnoga stanovništva.

Odgovornost na političarima

O uzrocima ovakvog stanja bi se moglo govoriti nadugo i  naširoko, no analitičari se slažu kako je srž problema u lošoj gospodarskoj situaciji i nemogućnosti osiguranja osnovnih uvjeta za život, ali i u nezahvalnoj političkoj i sigurnosnoj situaciji, pogotovo na prostorima gdje su Hrvati u manjini. Tim veća je i odgovornost pred novom federalnom i državnom vlašću dio koje je i HDZ BiH, a čija se retorika proteklih godina uvelike bazirala na potrebi uspostave ustavne i stvarne jednakopravnosti i očuvanju hrvatskog naroda u BiH. HDZ BiH sada pred sobom ima veliki izazov i zadaću u iduće četiri godine pokušati zaustaviti egzodus pučanstva te time ostvariti barem dio programa na osnovi kojeg su i dobili izbore u listopadu prošle godine.