Ako u Federaciji iskoristite nečije intimne fotografije tako što ih javno objavite nećete odgovarati, a ako to učiniti u Republici Srpskoj – odgovarat ćete.

U Kaznenom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine još uvijek nije kažnjivo javno objavljivanje nečijih intimnih fotografija i video snimaka na internetu. U današnje vrijeme kada je za objavu nečijih intimnih fotografija i video snimaka potrebno doslovno par minuta i činjenicu da je internet dostupan velikom broju ljudi posljedice za žrtve takvog ponašanja počinitelja su katastrofalne.

Piše: Josip Aničić, tužitelj u ŽZH za Istina.media

Psihičke, a posljedično tome i fizičke posljedice kod većine žrtava su trajne. Svjedoci smo da u današnje vrijeme većina prvih kontakata između dvije osobe počinje na internetu, na aplikacijama za razmjenu tekstualnih poruka, fotografija i video snimaka. U svom radu susreo sam se sa mnoštvom podataka iz mobilnih telefona i gotovo uvijek se nađu intimne fotografije i video snimci koje partneri međusobno razmjenjuju. Opasnost da se takve fotografije nađu u javnosti jest jako velika, jer prosljeđivanje tih intimnih fotografija i objava na društvenim mrežama u principu nije kažnjiva.

Neovlašteno snimanje zahtjeva dva uvjeta

Kad se takve fotografije nađu u javnosti ispitat će se porijeklo te fotografije, tko ju je sačinio, gdje ju je sačinio, tko ju je distribuirao, je li tražena protupravna imovinska korist u zamjenu da se ne objavi fotografija, je li bilo ucjena i prijetnji itd. Ako se utvrdi da je ta intimna fotografija dobrovoljno snimljena i poslana bez ucjene, prijetnji i prisile onda ne postoji kazneno djelo. U KZ F BiH postoji kazneno djelo neovlašteno snimanje slike, koje zahtjeva ispunjenje dva uvjeta, da je snimka učinjena bez pristanka osobe koja se snima i da je učinjena u njezinim prostorijama.

U KZ Republike Srpske postoji kazneno djelo Zloupotreba fotografija i video-zapisa polno eksplicitnog sadržaja, koje štiti žrtve od prosljeđivanja tih fotografija i javne objave. Dakle, kazneno djelo čini onaj tko zloupotrebi odnos povjerenja i bez pristanka žrtve učini dostupnim intimne fotografije trećim osobama, koje je žrtva snimila za osobnu uporabu. Ne traži se da su te fotografije snimljene bez pristanka žrtve niti da su snimljene u njezinim prostorijama kao što je to propisano u KZ F BiH.

Prevedeno znači, ako u Federaciji iskoristite nečije intimne fotografije tako što ih javno objavite nećete odgovarati a ako to učiniti u Republici Srpskoj odgovarat ćete. Mjesto počinjenja kaznenog djela jest mjesto gdje je počinitelj radio i mjesto gdje je posljedica nastupila, što prevedeno znači ako je žrtva iz Mostara (F BiH) a počinitelj iz Banja Luke (RS), odnosno ako je te intimne fotografije javno objavio dok je bio na području Banja Luke onda će odgovarati po KZ RS, jer je tu radio.

S druge strane ako je počinitelj iz Mostara (F BiH), odnosno ako je intimne fotografije javno objavio dok je bio na području Mostara, a žrtva je iz Banja Luke (RS), također će postojati odgovornost, jer je posljedica nastupila u Banja Luci (RS). Od ožujka 2022. godine u proceduri su izmjene i dopune postojećeg KZ F BiH koje će kriminalizirati ovakvo ponašanje i konačno zaštititi žrtve.

Osuđujuće presude zbog uvreda Martini Mlinarević

Jedna od značajnijih optužnica koja rezultirala pravomoćnom osuđujućom presudom jest optužnica podignuta protiv Jurice Pavlovića iz Ljubuškog, zbog kaznenog djela Izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti, počinjenog na štetu Martine Mlinarević, kolumnistice i veleposlanice Bosne i Hercegovine u Češkoj Republici. Ono što je značajno jest činjenica da je to bila prva optužnica u Županiji Zapadnohercegovačkoj zbog navedenog kaznenog djela.

Sve je krenulo nakon što je Martina Mlinarević na svom FB profilu objavila da joj je zabranjeno predstavljanje knjige „Huzur“ u Čitluku. Na svim društvenim mrežama i Internet portalima na kojima je objavljena ta vijest bilo je mnoštvo prijetnji, raznorazni psovki, uvreda zbog fizičkog izgleda, ponašanja i oblačenja, te nacionalne i vjerske pripadnosti („je li ovo ona bez jedne sise, mogla bi ostati bez druge“, „dao Boga da te bolest pojede, da ti se vrati rak“, „što nisi umrla“, „kurvo“, „bošnjačka droljo“, itd.). Zbog toga sam podigao još nekoliko optužnica i sve su rezultirale pravomoćnom osuđujućom presudom.

Pored navedenog, često podižem optužnice zbog uznemiravanja i prijetnji upućenih putem društvenih mreža, a rijetko zbog objavljivanja fotografija koje narušavaju čast i ugled osoba, lažnog predstavljanja i slanja neprikladnih poruka drugima u tuđe ime (kad jedna osoba koristeći podatke i fotografije druge osobe, predstavljajući se kao ta druga osoba započne neprikladnu komunikaciju sa drugim osobama). Razlog zbog kojeg rijetko podižem optužnice jest taj što se ponašanje počinitelja vrlo često ne može podvesti pod određeno kazneno djelo, iako su posljedice pod žrtvu katastrofalne.

Najveći izazov identifikacija

Objava intimnih fotografija i video zapisa, najčešće ženskih osoba i najčešće zbog osvete i ljubomore, često završi bez sudskog epiloga, jer sama činjenica da je počinitelj objavio intimne fotografije svoje partnerice ne znači da je počinio kazneno djelo. U tom slučaju ispituje se porijeklo te fotografije, tko ju je sačinio, gdje ju je sačinio, tko ju je distribuirao, je li počinitelj tražio protupravnu imovinsku korist u zamjenu da ne objavi fotografiju ili video, je li prijetio itd. Ista je situacija sa kaznenim djelom lažno predstavljanje jer ono podrazumijeva da se netko predstavlja kao službena ili vojna osoba i da to čini s ciljem pribavljanja kakve koristi ili nanošenja kakve štete drugom. Dakle, djelo će postojati samo ako se počinitelj predstavlja kao službena ili vojna osoba.

Najveći izazovi u dokazivanju digitalnog nasilja, odnosno nasilja počinjenog korištenjem informacijsko-komunikacijskih tehnologija jest identificiranje počinitelja kaznenih djela. Počinitelji se najčešće identificiraju preko društvenih mreža, IP adresa i baznih stanica mobilnih telefona, a rijetko preko svjedoka, tako da se te optužnice većinom zasnivaju na materijalnim dokazima. Materijalni dokazi prikupljeni na zakonit uvijek rezultiraju osuđujućom presudom. Tako da je bitno da se materijalni dokazi prikupe na zakonit način, u suprotnom kakav god materijalni dokaz imali ako nije prikupljen na zakonit način on je bezvrijedan. Zamislite da ne postoji.

U svakom slučaju potrebne su izmjene i dopune postojećih kaznenih zakona u Bosni i Hercegovini, jer žrtve digitalnog nasilja nisu zaštićene a trpe ponašanje počinitelja koje se ne može podvesti pod kazneno djelo. Primjera radi, u F BiH nemate kaznenopravnu zaštitu od proganjanja, uhođenja, uznemiravanja, dok u Republici Srpskoj, Republici Srbiji, Republici Hrvatskoj, Republici Sloveniji, Crnoj Gori imate kaznenopravnu zaštitu. U FBiH morate biti u bliskoj vezi sa počiniteljem da bi bili zaštićeni od proganjanja i uznemiravanja, da bi postojalo kazneno djelo Ugrožavanje sigurnosti. Dakle, ako niste u bliskoj vezi niti se bili u takvoj vezi sa počiniteljem nemate kaznenopravnu zaštitu.

Nismo zaštićeni ni od lažnog predstavljanja

U FBiH niste zaštićeni ni od objave vaših intimnih fotografija na društvenim mrežama. Primjera radi, u FBiH nemate kaznenopravnu zaštitu ako ste poslali nekom svoju intimnu fotografiju pa kasnije ta fotografija bez vašeg odobrenja bude objavljena na društvenoj mreži. U Republici Hrvatskoj postoji kazneno djelo Zlouporaba snimke spolno eksplicitnog sadržaja koja vas štiti od toga da snimka spolno eksplicitnog sadržaja snimana uz vaš pristanak za osobnu uporabu bude dostupna trećoj osobi.

U BiH niste zaštićeni ni od lažnog predstavljanja, odnosno krađe identiteta, jer lažno predstavljanje podrazumijeva predstavljanje kao službene ili vojne osobe. U BiH niste zaštićeni ni od neovlaštenog pristupa računalnom sustavu ili računalnim podacima. Primjera radi, u BiH niste zaštićeni ako je netko hakirao vaš instagram profil, ako je preuzeo kontrolu nad vašim profilom na instagramu.

U Republici Hrvatskoj postoji kazneno djelo Neovlašten pristup, koje vas štiti od neovlaštenog pristupa računalnom sustavu i računalnim podacima. U FBiH, postoji kazneno djelo Računalna prijevara koje pored neovlaštenog pristupa traži da je taj neovlašten pristup učinjen s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi, ako nije učinjen s tim ciljem onda se ponašanja počinitelja ne može podvesti pod kazneno djelo Računalna prijevara niti pod bilo koje drugo kazneno djelo.