Svijet je u trećem valu koronavirusa, U Bosni i Hercegovini, kao i u brojnim zemljama diljem svijeta stanje s pandemijom je pogoršano i brojke pozitivnih i umrlih znatno rastu. Posebno loše stanje je u Sarajevu, ali loše brojke stižu posljednjih dana iz svih županija BiH, pa pa tako i Hercegovačko-neretvanske i Županije Zapadnohercegovačke. U HNŽ je tako u posljednja 24 sata potvrđeno 225, a u ŽZH 125 novih slučaja koronavirusa.

O novonastaloj situaciji Hercegovina.info je porazgovarala s infektologom prof. dr. Juricom Arapovićem.

Što možemo reći o trenutnoj epidemiološkoj situaciji? Je li pandemija jenjava ili ćemo imati novo pogoršanje?

“Trenutna epidemiološka situacije je pogoršana, a i usložnjena nepoštivanjem mjera i neprincipijelnim donošenjem istih. Podatci s terena govore u prilog da je prošlog tjedna zabilježena najveća incidenca u HNŽ i ona iznosi preko 350/100,000 žitelja što je alarmantno u odnosu na početak drugog mjeseca kada je incidenca bila ispod 100/100,000. Tome u prilog ide i činjenica da u svim gradovima po Hercegovini raste broj novozaraženih, a time i teže oboljelih od COVID-19 čime se pravi svojevrsni pritisak na SKB Mostar, COVID-bolnicu gdje su kapaciteti dodatno prošireni proteklog vikenda. Iz svega navedenoga je razvidno kako se u Hercegovini situacija s COVID-19 pogoršava i da novo pogoršanje ili ako želite nazvati novi „val“ je tu.”

Kakav je vaš stav po pitanju epidemioloških mjera? Jeste li za online nastavu i zatvaranje kafića?

“Epidemiološke mjere su napisane, samo se ne provode niti nadziru principijelno kako bi to nalagala epidemiologija koja je vojna disciplina. Ja mislim da nam nedostaje represije. Ponašamo se kao da živimo na drugom planetu, kao da će se ovo samo od sebe riješiti. Pa i hoće, ako se ovako nastavi, virus će nas potamaniti i „tko osta, osta“. Još se ne mogu oteti dojmu da našem narodu ne manjka prkosa COVID-19, poriva i hedonizma koji nas košta ovolikog broja smrtnih ishoda. U BiH je zabilježeno preko 5 500 smrtnih ishoda od COVID-19. Nitko, ama baš nitko me ne može razuvjeriti da ti ljudi nisu mogli živjeti još nekoliko ili desetke godina, i to kvalitetnih godina života. U kafić ne ulazim već 12 mjeseci, izbjegavam nepotrebna druženja, poštujem mjere, trudim se da ih ljudi oko mene poštuju također. Nije samo na pojedincu da on poštuje, već i da utječe na druge koji su manje senzibilizirani ili educirani o COVID-19. Nastavno tome, veliki problem čine mali zagušljivi i neventilirani prostori, poput kafića, barova, restorana, trgovina gdje se ne nose maske, niti poštuju mjere. Bez svega ovoga se može. Čast izuzetcima, ali ovdje možemo svrstati i vjerske obrede (primjerice sahrane i prenapučena misna slavlja u zatvorenom) koji dodatno i usprkos svemu usložnjuju pandemijsku situaciju. Zbog pogoršane epidemiološke situacije da je reda i normalne države, kafići bi trebali biti pozatvarani ovaj mjesec i to sve do iza Uskrsa, zbog izrazitog rizika za širenje COVID-19 među mlađom i srednjom starosnom dobi, kao i svi događaji u zatvorenom gdje se okuplja veći broj ljudi. Nastava nije problem već izvannastavne aktivnosti koje se neometano odvijaju. Do podne su djeca u školi, a popodne ih roditelji vode po treninzima, školama stranih jezika, raznim radionicama. Kao i u EU, u osnovnoškolskom obrazovanju nastava bi trebala teći do zadnjeg trena klasičnim modelom, ukoliko je to moguće. Kontinuiranim problemom se nameće i ujedno predstavlja začarani krug promet odraslijih učenika između škola, kafića izvannastavnih aktivnosti. Ovaj problem i rizik nije nikada realno sagledan, a to dodatno otežava pandemiju naročito u velikim gradovima u BiH.”

“Osvrnut ću se na mjere i struku. Očito je kako je struka marginalizirana i da je politika počela spašavati sitno gospodarstvo preko leđa naroda, jer to nije bila u stanju napraviti godinama na makro planu. Struka se često spominje kao negativni uteg u kontroli pandemije. Često se spočitava da rigoroznije mjere koje predlažu epidemiolozi mogu sputavati gospodarstvo. Koliko primijetih, promet roba se nesmetano odvija, tvornice rade ukoliko ih ima, a ugostiteljski objekti isto rade. Ne vidim problem. No činjenica je da i kada „struka“ predloži nešto što ima logično uporište, politika to usvaja i provodi po svom principu i nahođenju. I eto problema! Ponavljam, nije problem u rigoroznim mjerama, problem je nepoštivanje mjera i nekažnjavanje odgovornih.”

Što pak reći o novim sojevima i mutaciji virusa? Stalno se pojavljuje neki novi; od britanskog, južnoafričkog, onog iz New Yorka.

“Dok je neimunih domaćina, virusi koriste svaku priliku. Tako i koronavirus, osim neograničenog širenja nastoji i mutirati i u konačnici svi ti sojevi koronavirusa, bilo brazilski, britanski, afrički, češki ili iz New Yorka, oni pogoršavaju pandemiju koliko im mi, ljudi, to omogućimo. Pritom, u znatno češćim situacijama takve mutacije budu pogubne za virus, ali nastaju i one koje mu omoguće.”

Kolika procijepljenost bi bila dovoljna da se pandemija zaustavi?

“Teško pitanje, nije samo procijepljenost, već i ukupna imunost stečena na ovaj virus, bilo prirodnom infekcijom ili cijepljenjem. Ja mislim da bi procijepljenost iznad 70% svakako smanjila intenzitet pandemije. Cijepljenje bi svakako trebalo ubrzati ovaj proces. Primjerice Izrael je najbolji primjer za to, gdje su upravo stavili pod kontrolu zadnje pogoršanje pandemije. Podloga svega je procijepljenost preko 50% populacije u Izraelu, no i dalje bilježe preko 2000 zaraženih dnevno. Međutim, u Izraelu je cijepljenje značajno snizilo stopu smrtnosti u odnosu na period prije. Ono što sada možemo sa sigurnošću reći je da će ovaj virus cirkulirati i narednih godina i da ga se nećemo tako lako riješiti. Stoga je cjepivo jedini izlaz ukoliko želimo izbjeći prirodnu infekciju i sačuvati svoje zdravlje i zdravlje svojih bližnjih.”

Mogu li cijepljene osobe biti prenositelji virusa?

“Nije isključeno. No u ovom slučaju cijepljena osoba to može znatno rjeđe već necijepljena, ili čak osoba koja je preboljela bolest. Pokazano je da je imunost kod cijepljenih osoba značajno snažnija u usporedbi na preboljele osobe. Također, treba uzeti u obzir i činjenicu da i u slučajevima kada se može detektirati virus u nosu cijepljene osobe, broj kopija virusnih čestica najčešće nije dostatan za prijenos. Ovo je posebno značajno za Astra Zeneca cjepivo gdje postoje čvrsti dokazi kako navedeno cjepivo značajno smanjuje asimptomatsku bolest kod cijepljenih, a time i prijenos virusa.”

Je li dovoljno da osoba koja je preboljela koronavirus primi samo jednu dozu cjepiva?

“U FBiH nije izašla preporuka o imunizaciji jednom dozom nakon preboljenog COVID-19. Za sada je preporuka cijepljenje dvjema dozama, bez obzira da li je netko prebolio ili ne. To su preporuke svjetskih kuća WHO, CDC i ECDC. No, treba uzeti u obzir nestašicu cjepiva na globalnoj razini i da neke države, poput Španjolske ili Francuske, donijele odluku samo jednog docjepljivanja. S imunološke strane je to opravdano i u pravilu najbolje je docijepiti, ali ne prije četiri tjedna od početka simptoma COVID-19.”

Što je sa sezonskom gripom?

“Na sreću je nema do sada ili ju nismo detektirali. Još nam je samo ona trebala u ovoj situaciji?! Ipak, gripa je bolest koja voli druženja i putovanja s južne polutke ili u sezoni kada dolazi sa zapada. Na sreću sa zapada je to gotovo nemoguće jer je promet reduciran, Europa je manje-više u karanteni. Hvala Bogu da je tako što se tiče gripe. Kod koronavirusa je potpuno drugačije. I nije to samo s gripom, u pandemiji mnoge zarazne bolesti su potisnute, upravo razlog leži u prevenciji širenja koje je bazirano na provođenju mjera za COVID-19.”

Hercegovina.info