‘Na mobilnoj aplikaciji banke u kojoj imam stambeni kredit saznao sam da će mi od 1. srpnja rata kredita biti veća za 12 konvertibilnih maraka”, kaže za Srpskainfo kaže Banjalučanin kojem je jedna komercijalna banka prije tri godine odobrila stambeni kredit na 25 godina.

Njegova kamatna stopa je promjenjiva, odnosno vezana za kretanje Euribora.

Takve kamatne stope su gotovo kod svih građana koji otplaćuju dugoročni kredit.

Budući da je Europska centralna banka počela sa restriktivnijom monetarnom politikom zbog obuzdavanja galopirajuće inflacije, došlo je do rasta Euribora, koji je negativan od rujna 2015. godine.

Samim tim banke su počele usklađivati svoje poslovanje sa rastom Euribora, a usklađivanje kredita se obično radi na šestomjesečnom nivou.

To znači da će navedeni Banjalučanin narednih šest mjeseci, odnosno do kraja godine plaćati ratu kredita veću za 12 KM, što znači da će za pola godine njegov otplatni plan biti veći za 72 konvertibilne marke. Njegova rata je bila 501, a od 1. srpnja će biti 513 KM.

Sljedeće usklađivanje bit će početkom naredne godine, a po svemu sudeći, opet će doći do rasta rate kredita jer će, po očekivanjima, Euribor rasti otprilike sve dok inflacija ne bude obuzdana.

Među zaduženim građanima ima i onih koji su već jednom prošli sličnu fazu kada je prije više od 10 godina rastao Euribor, pa su poslije gotovo desetljeće imali konstantan pad rata.

Mnogi krediti u BiH vezani su za Euribor

”Stambeni kredit sam uzela 2008. godine i tada je Euribor rastao neko kraće vrijeme zbog čega je i meni rata kredita rasla. Onda je uslijedio pad i već nekoliko godina otplaćujem nižu ratu od one koja je bila na početku otplate. Sada će mi rata opet porasti, ali srećom na kraju sam otplate pa sam mirnija. Nikako ne bih bila u koži onima koji su na početku otplate kredita”, priča Sanja M. iz Banjaluke.

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Pale, za Srpskainfo kaže kako smo svjedoci da je u posljednje vrijeme došlo do rasta kamatnih stopa na međubankarskom novčanom tržištu.

”Mnogi krediti u BiH vezani su za Euribor, Libor i ostale kamatne stope sa tih tržišta, a njihov rast se odražava na rast rata naših građana. Ne možemo reći da je ovo iznenađenje, ovo je najavljivano i tu klauzulu imaju u ugovoru – usklađivanje kredita sa Euriborom. I sam od 2018. godine najavljujem da će morati doći do restriktivnije monetarne politike u odnosu na dugo razdoblje izuzetno niskih kamatnih stopa, a sam Euribor je negativan od 2015. godine”, objašnjava Đogo.

On kaže da su građani, dok je Euribor bio negativan, plaćali samo kamatnu maržu kao neki vid nadoknade za rizik banke.

”Sad kad je Euribor postao pozitivan, ulazi u obračun. Nije to nikakva prevara, to manje-više ima u svim ugovorima koje banke imaju sa građanima i gospodarstvom. Unesena je takva kaluzula’, ističe Đogo.

Ono na što još treba obratiti pažnju, napominje on, jeste koliko se često usklađuju kamatne stope sa Euriborom. Najčešće je šestomjesečno, mada može da bude i na godišnjem, pa i mjesečnom nivou. Sve zavisi kako su građani to definirali u ugovoru s bankom.

Đogo kaže da se zapravo radi o tome da se Europska centralna banka vraća na “normalno stanje” monetarne politike, jer od 2008. godine traje period izuzetno niskih kamatnih stopa – jeftinog novca.

Zadužene građane najviše zanima do kada će da traje period rasta njihovih rata kredita.

”Nažalost, to je kombinacija faktora i ne znam da li itko na svijetu može pouzdano odgovoriti na to pitanje. Ono što je sigurno jeste da će Europska centralna banka voditi ovakvu politiku sve dok inflacija divlja, a ta banka upravo ima zadatak obuzdati rast inflacije, koji je premašio i najnegativnija očekivanja.

Evo, u BiH se očekivao rast inflacije od 10 posto, a imamo 14 posto. Slično je i u većini razvijenih zemalja što potiče centralne banke da pooštravaju monetarnu politiku. Uzimajući u obzir sve ove okolnosti, kada vidimo da je rast inflacije zaustavljen, onda se može očekivati zaustavljanje pritiska na rast kamatnih stopa i rata kredita”, zaključuje Đogo.

Fiksna kamatna stopa

Ovim povodom oglasila se i Agencija za bankarstvo RS, u kojoj su potvrdili da se očekuju promjene referentnih kamatnih stopa na domaćem tržištu za ranije ugovorene kredite koji uključuju promjenjivu, odnosno varijabilnu kamatnu stopu.

”Banke su dužne da obavijeste klijenta unaprijed o opcijama fiksne i promjenjive kamatne stope na kredite. Stoga, uvažavajući činjenicu da je promjenjiva kamatna stopa predviđena i prije samog zasnivanja ugovora o kreditu, odnosno klijent je pravovremeno i točno informiran o mogućnosti da dođe do promjene u visini kamatne stope, takva promjena ne bi trebala ugroziti sposobnost klijenta da uredno izmiruje kreditne obaveze”, tvrde u Agenciji.

U Agenciji za bankarstvo RS naglašavaju da ranije ugovoreni krediti sa fiksnom kamatnom stopom neće biti izloženi promjeni referentnih kamatnih stopa, jer u bankarskoj praksi fiksne stope već uključuju komponentu očekivanih promjena.