Prema Europskoj mapi seizmičkog hazarda, Bosna i Hercegovina se nalazi u zoni visokog rizika od pojave potresa. Konkretno gledajući samo našu državu, najveća vjerojatnoća za potresanje tla je u Neumu, Tuzli i Banja Luci, dok su najsigurniji mještani u području Posavine.

U proteklom razdoblju u Bosni i Hercegovini je zabilježeno nekoliko potresa manjeg intenziteta, koji nisu mogli izazvati materijalne štete, međutim, mjera opreza konstantno mora postojati.

Profesor na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli Damir Zenunović u razgovoru za Klix.ba kaže da potres predstavlja prirodnu pojavu kretanja Zemljine kore usljed tektonskih poremećaja.

“Potres se manifestira kroz proklizavanje dva dijela Zemljine kore, a tom prilikom se oslobađa određena seizmička energija koja se rasprostire kroz tlo. Potresi nastaju tamo gdje imamo diskontinuitet Zemljine kore koji nazivamo rasjed”, kaže Zenunović.

Prema Europskoj mapi seizmičkog hazarda, naša zemlja se nalazi u zoni visokog rizika od pojave potresa.

“Mogli smo vidjeti potrese u Italiji, a južni dio naše zemlje, odnosno Hercegovina, se nalazi u istoj zoni visokog seizmičkog rizika”, kaže tuzlanski profesor te dodaje da su u istom riziku kao naša zemlja i dio Hrvatske, potom Albanija, Grčka, Makedonija i Crna Gora.

U BiH 26 jakih potresa

Ne postoji prognostički model koji može decidno reći kada će se desiti potres, a u razdoblju od 1901. godine, kada su počela mjerenja u BiH, pa sve do 2004. godine na prostoru naše zemlje podrhtavanje tla registrirano je 790 puta.

“Mi imamo historijat potresa te iz toga možemo izvlačiti neke zaključke. Prema statistikama, u 790 događaja imamo dva veoma jaka potresa i to 27. listopada 1969. u Banja Luci magnitude 6,6 stupnjeva prema Richterovoj ljestvicli te onaj koji je manje poznat, 11. lipnja 1962. godine s epicentrom na Treskavici iznad 6 stupnjeva prema Richterovoj ljestvici. Pored toga, imamo zabilježena i 24 potresa između pet i šest stupnjeva prema Richteru”, podsjeća Zenunović.

Prema mapi potresa u BiH, najgušća mreža je na području Hercegovine, a mnogo slučajeva potresanja tla registrirano je i u blizini Tuzle.

“Prema mapi seizmičnosti koja je napravljena još u vrijeme bivše Jugoslavije, u izuzetno visokom riziku od potresa je Hercegovina, posebno Neum, zatim Banja Luka, područje Treskavice te Tuzla, zbog svoje specifičnosti vezane za eksploataciju slane vode”, kaže sugovornik Klixa, naglasivši da je najmanja vjerojatnoća za podrhtavanje tla u Posavini.

Iako ne postoji ranije spomenuti prognostički model, seizmolozi mogu zabilježiti određena nakupljanja seizmičke energije na lokalnom području, a sugovornik portala Klix.ba kaže da svaki dan moramo biti spremni na moguće podrhtavanje tla.

Manjkavost bh. sistema

Kao i u mnogim drugim oblastima, manjkavosti bh. sustava prisutne su i u ovom slučaju. Zenunović ističe da se ne radi ništa na prevenciji i edukaciji stanovništva, što može biti od velike pomoći u kritičnim situacijama.

Ističe da BiH mora imati jasno razrađen sustav kroz koji će se pružiti odgovor u cilju smanjenja eventualnih posljedica koje mogu prouzrokovati prirodne katastrofe, u ovom slučaju potres.

“Moramo imati službu koja će se baviti upravljanjem i preventivom u katastrofalnim događajima. Ta služba će stalno informirati građanstvo putem letaka i slično. Sad će možda netko reći, ‘pa nismo mi u Japanu gdje imaju stalne potrese’, ali mi moramo imati neka upustva. Mi nemamo brošuru za stanovništvo, kao ni edukacije u smislu kako reagirati u slučaju jakog potresa”, kaže Zenunović.

Ukoliko dođe do potresa, Zenuznović savjetuje da u tom slučaju ne treba koristiti lift, trčati na stepeništa i slično. Potrebno je pokušati se skloniti tamo gdje je nosiva struktura, odnosno ispod nosivih greda i slično.

Preventivna djelovanja su od izuzetne važnosti, a tu se između ostalog ubrajaju kvalitetno izgrađeni objekti, međutim ni ovdje nije baš najčišća slika.

“Objekti moraju biti izgrađeni na takav način da sprečavaju da dođ