“BiH će ove godine izgubiti više od 200 milijuna eura koje je mogla dobiti iz europskih IPA fondova. Od te sume 50 milijuna eura odnosi se na poljoprivredu, a oko 170 milijuna eura na putove, infrastrukturu i energetiku, a radi se o grantovima, odnosno novcu koji se iz europskih fondova mogao dobiti po najpovoljnijim uvjetima.

“Svi će se pitati kako možemo izgubiti tolika sredstva? To je zato što ne iskorištavamo šanse koje nam se nude, to je zbog nespremnosti i nedostatka političke volje. Ovo je zadnja šansa i zadnji trenutak da BiH usvoji strateške dokumente pomoću kojih će biti ravnopravna s drugim državama i sudjelovati u podjeli tih europskih sredstava”, kazao je državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović uz napomenu da Europska unija iz svojih fondova državama regije nudi 11 milijardi eura do 2030. godine.

Podsjetimo, sa zadnjim danom prošle godine, javni dug Bosne i Hercegovine iznosio je 11,93 milijarde maraka i nastavlja rasti i u ovoj godini.

Posebno je zanimljivo da se od sadašnjeg ukupnog javnog duga, 9,5 milijardi maraka odnosi na kredite, a 2,4 milijarde na zaduženja putem papira od vrijednosti. Inače, u inozemnoj valuti dug BiH iznosi 8,7 milijardi, a u domaćoj 3,2 milijarde. Svemu treba dodati još jedan podatak – vanjski dug porastao je u 2015. za 473 milijuna u odnosu na 2014. godinu, a unutarnji za 279 milijuna maraka.

Sve u svemu, računice pokazuju da su lani vlasti zaduživale Bosnu i Hercegovinu za oko dva milijuna maraka dnevno.

Ključni problem BiH je što se ne zadužuje za ulaganja u proizvodnju i zapošljavanje, time automatski i veći bruto društveni proizvod, nego za ‘krpljenje’. Naime, analize pokazuju da BiH novim zaduživanjem zapravo pokriva rupe u proračunima iz kojih se najviše novca troši za plaće administracije i socijalne transfere.

Bljesak.info/DL