Katolički vjernici diljem regije danas obilježavaju Veliku Gospu, mnogima i kao državni blagdan i svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, kada tradicionalno hodočaste u marijanska svetišta. Blagdan se temelji na dogmi vjere prema kojoj je Marija, po završetku zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena u nebesku slavu, u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom, piše Hina.

Nauk o Marijinu uznesenju proglasio je 1. studenoga 1950. papa Pio XII., no slavlje Velike Gospe ima višestoljetnu tradiciju, duboko ukorijenjenu u kršćanstvu. U Hrvatskoj je štovanje Blažene Djevice Marije prisutno od najranijih dana, što potvrđuju brojni vjerski objekti, molitve i pjesme. Vjernici su je stoljećima častili kao “kraljicu Hrvata” i “najvjerniju odvjetnicu Hrvata”.

Pralik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta, najstariji lik Gospe u hrvatskoj umjetnosti iz 11. stoljeća, pronađen je u crkvi sv. Marije u Biskupiji kod Knina. Danas je u Hrvatskoj Mariji posvećeno 1.162 vjerska objekta i osam katedrala, uključujući one u Zagrebu, Splitu, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Poreču, na Krku i u Gospiću.

Među najpoznatijim hrvatskim marijanskim svetištima izdvajaju se Svetište Kraljice Mira u Međugorju, Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske, Svetište Gospe Sinjske, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u Zagrebu i Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.

Diljem regije danas se očekuje dolazak velikog broja hodočasnika, a marijanska svetišta postaju središta molitve i vjerskog okupljanja.