Ono što sam danas kratko rekao, zahvalivši se predsjedniku HNS-a koji me predložio i članovima Predsjedništva koji su me podržali, je da treba dinamizirati rad HNS-a i Glavnog vijeća, posebice kroz rad odjela. Dakle, u prošlom mandatu rad Glavnog vijeća posebice u drugoj fazi ovoga mandata se prepoznavao kroz rad odjela a ne samo kroz plenarne sjednice, što je dobro i što treba nastaviti. S druge strane nisu svi odjeli u istoj mjeri bili prepoznati sa svojim radom. Bit će određenih rekonstrukcija i u nazivu odjela s obzirom da su došli već neki prijedlozi od članica HNS-a, ali i kroz određena personalna rješenja. Ali, sada je prerano o tome govoriti jer još uvijek čekam da stranke članice HNS-a predlože  kandidate za pojedina mjesta, tako da se nadam kroz sljedećih 15 dana da ćemo dobit te prijedloge i da ćemo na sljedećoj sjednici biti u prilici iznijeti program rada i imenovati čitav sastav Glavnog vijeća. Smatram kako bi pored dosadašnjeg trebalo uvesti i nove metode rada. Dakle, pored tribina, okruglih stolova, mislim da bi trebali iskoristiti i nevladin sektor, posebice onaj koji je blizak članovima Sabora da se i kroz taj vid djelovanja prepozna politika HNS-a i Glavnog vijeća. I druga stvar, treba pojačati međunarodnu dimenziju djelovanja jer je iznenađujuće koliko malo predstavnici zemalja koje su nama i geografski bliske imaju znanja o našim problemima. Ja sam u Hrvatskom saboru, naravno to sam tražio i izborio se za to, i član Odbora za vanjsku politiku. I na tim sastancima Odbora za vanjsku politiku, na kojima imam priliku skoro mjesečno se susretati s delegacijama različitih parlamenata iz zemalja Europske unije, nama bliskim, iznenadim se kako ljudi vrlo malo znaju o našim problemima, a oni odlučuju o tim stvarima.

Na koji način Glavno vijeće namjerava pojačati međunarodnu aktivnosti. Da li kroz otvaranje predstavništava u svjetskim centrima moći i imenovanje iskusne i utjecajne osobe na čelu nekog od odjela koji bi se bavio pitanjima međunarodnih odnosa i suradnje?

Dakle, kad je riječ o predstavništvima u Bruxellesu, Berlinu i Washingtonu, koja su bila u starom programu rada, tu nismo puno napravili, iako je u prošlom mandatu nešto urađeno u Washingtonu. Kako smo u ovom momentu deprivirani od predstavljanja putem veleposlanika i generalnih konzula, ja bih volio da dogovorimo, pri sastavljanju Vijeća ministara, da Hrvati, nakon skoro 18 godina, ponovo dobiju mjesto šefa diplomacije, ministra vanjskih poslova, koji će onda biti vjerujem i voditelj odjela za međunarodne odnose Glavnog vijeća HNS BiH. Isto tako smatram da postoje kanali i načini kojima će bitne osobe iz hrvatske politike u BiH kroz istupe i kroz intervjue za časopise i druge medije koji su politički relevantni u pojedinim zemljama doprinijeti tome. Da budem potpuno otvoren ja sam temeljom svoje pozicije u Hrvatskom saboru tražio da budem član Odbora za vanjsku politiku i da budem na čelu grupe prijateljstva s njemačkim parlamentom računajući da su to dva bitna kanala na koji način iz pozicije člana Hrvatskog sabora mogu politiku HNS-a prezentirati Europi i svijetu. To su stvari na kojima ćemo raditi. I rad Predsjedništva i rad Glavnog vijeća će biti prepoznat u mjeri u kojoj svi mi koji činimo HNS, u prvom redu 600 izabranih, imenovanih predstavnika hrvatskog naroda u institucijama BiH, a onda uz njih i još tisuće ljudi koji su uključeni u razne institucije od općinske, preko županijske i entitetske do državne razine,  budemo prepoznavali da nas obvezuju dokumenti HNS-a. Nama je jako bitno da hrvatsku politiku u BiHpredstave našim partnerima, legitimnih predstavnicima Srba i Bošnjaka kao politiku koja je u njihovom interesu jer je u interesu jedne funkcionalne države. Tek na taj način, koliko se konkretno hrvatsko pitanje shvati kao pitanje BiH imamo prilike doći do rješenja gdje ćemo većinu energije trošiti na način da se svi u ovoj državi osjećamo dobro.

Predsjedništvo Demokratske fronte najavilo je otvaranje pregovora sa svim parlamentarnim strankama o formiranju vlasti. Trebaju li, po vašem mišljenju, predstavnici HDZ-a  i HNS-a razgovarati, pregovarati sa strankom Željka Komšića o formiranju vlasti.

Gledajte, kroz ovaj proces koji traje već skoro 6 mjeseci, nakon izbora, apsolutno je definirano predstavljanje Hrvata a čini mi se i Srba u pregovorima za uspostavu vlasti na razini entiteta i države. Što se tiče hrvatskog predstavljanja, HDZ BiH, kao predvodnik stranaka HNS-a je taj partner u pregovorima. Tko će s bošnjačke strane činiti sastav bošnjačkog bloka to mi nikada nismo određivali, niti želimo. Ako se DF sama definira kao dio bošnjačkog bloka koji predstavlja SDA, odnosno njihov frontmen Bakir Izetbegović ja vjerujem da će HNS to prihvatiti. Naravno, smatram kako ne treba, niti će se to dogoditi da HDZ, odnosno stranke HNS-a ulaze u pregovore s bilo kojom pridruženom strankom bošnjačkom bloku.

Ali DF tvrdi da oni nisu bošnjačka, već multietnička stranka i da će u pregovorima o uspostavi vlasti tražiti ne samo bošnjačke, već i hrvatske i srpske pozicije u izvršnoj vlasti na razini BiH i FBiH?

Apsolutno hrvatske pozicije pripadaju strankama HNS-a i tu nikakvih promjena neće ih biti. Sama činjenica da DF se na neki način nudi SDA i ako je SDA eventualno prihvati oni su sami sebe definirali kao dio bošnjačkog bloka.

Dvojica članova Predsjedništvu BiH Džaferović i Komšić uvjetuju imenovanje mandatara za sastav novog Vijeća ministara, a to bi trebao biti SNSD-ov Zoran Tegeltija, usvajanjem Godišnjeg nacionalnog plana, kojim bi se aktivirao MAP. Što je stav HNS-a o tom pitanju?

Želim reći svoj osobni stav, a to je i stav HNS-a, a to je da je stajalište hrvatske politike u BiH, aktiviranje MAP-a i priključenje NATO-u. To je naš cilj. Do njega želimo doći maksimalno mogućim konsenzusom svih političkih aktera i legitimnih predstavnika sva tri naroda u BiH. To je pravi način da to članstvo u NATO-u bude od koristi i BiH i NATO-u. Što se tiče samog aktiviranja MAP-a nepotrebno je uvjetovati pristanak da tako kažemo formalni jer imamo već strateške dokumente od Predsjedništva BiH, do Zakona o obrani koji tu stvar definiraju. Stvar je sada daljeg kreiranja političke klime u BiH koja će dozvoliti da napravimo taj prvi tehnički korak aktiviranjem MAP-a koji bi nam omogućio, dakle Vojsci BiH, da bude interoperabilnija s najmodernijim sustavom obrane u svijetu. A do članstva u NATO-u je i nakon aktiviranja MAP-a još dug put. Treba, dakle, kreirati političku klimu u BiH da svi shvate da je interes i njihov; i naroda i države članstvo u NATO-u. Ne samo u vojnom sustavu nego i sustavu vrijednosti. Nikakvo uvjetovanje u tom smislu kad je pitanje slaganje vlasti nije dobro i mislim da se neće na tome inzistirati. Tako da ja vjerujem da ćemo dobiti vrlo brzo Vijeće ministara.

Trebaju li stranke HNS-a uvjetovati formiranje Vlade Federacije prethodnim izmjenama Izbornog zakona u Parlamentu BiH, gdje HDZ i SDA i SNSD imaju većinu i u Zastupničkom i u domu naroda, kako bi se osiguralo da legitimni predstavnici sva tri naroda budu izabrani u Federalni dom naroda i Predsjedništvo BiH. DF, kao uvjet svog učešća u vlasti spominje provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić- Finci, Pilav i Zornić, ali ne i provedbu presude Ustavnog suda BiH po vašoj apelaciji.

Dakle, implementacija odluka Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga i implementacija odluka Ustavnog suda BiH koje se tiču izbornog zakona, a to su dvije odluke; odluka koja se tiče Doma naroda temeljom moje apelacije i odluka koja se tiče grada Mostara su zapravo pitanje europskih demokratskih standarda. Te odluke treba implementirati na način da se omogući svakom građaninu BiH da se kandidira za člana Predsjedništva BiH, a kad su u pitanju odluke Ustavnog suda BiH temeljom predmeta Ljubić da se svakom od tri konstitutivna naroda omogući legitimno predstavljanje u Predsjedništvu i u Domu naroda. Dakle, za stranke HNS-a su zapravo prihvatljivi partneri oni koji su voljni podržati implementaciju ovih odluka. Stranke koje su spremne zajedno s nama dogovoriti modalitete i implementirati ih su za nas partneri za uspostavu vlasti na razini države i Federacije BiH, a stranke koje to odbijaju  same se isključuju iz procesa formiranja vlasti i kao naši partneri. Oni to partnerstvo trebaju pokazati primarno kroz dogovor, a naravno onda i kroz implementaciju tih odluka u Parlamentu BiH, jer mi već sada imamo zakonodavni kapacitetdonijeti te odluke, jer imamo uspostavljen i Zastupnički i Dom naroda Parlamenta BiH.