Približavajući se tzv. starom cestom prema istoimenom kupalištu na rijeci Krupi kod Čapljine, Mario Jerkić, predsjednik Ronilačkog kluba “Ardea” i ronilac Vatrogasne postrojbe Čapljina, uzgred primjećuje da na čapljinskom području samo ako ne tragaš, nećeš naći ništa zanimljivo.

Članovi kluba na čijem je Jerkić čelu ovog su ljeta to i potvrdili. Na prijedlog Udruge “Vojvoda don Ivan Musić” iz Ljubuškog tragali su za ostacima mosta iz osmanskog razdoblja na rijeci Krupi, gdje je počeo glasoviti Hercegovački ustanak, piše Večernji list.

Potraga je uspješno završena. Stigavši na odredište, samo 30-ak metara uzvodno od kupališta, Jerkić pokazuje mjesto u vodi gdje su nađeni ostaci kamene konstrukcije.

”Na osnovi pretpostavki vrlo brzo smo u krugu od stotinjak metara našli prve kamene ploče. Kako smo išli dublje, broj ploča se povećavao. Drugi dan organizirali novi zaron, ovoga puta opremljeni kamerama i aparatima za podvodno snimanje. Nije to bio baš jednostavan posao, jer vidljivost vode rijeke Krupe samo je pola metra, dok je dubina na ovoj lokaciji varljiva, od jednog do pet metara. Tek kad siđete na samo dno, možete snimati i slikati kamene ploče i druge ostatke. Prizor nas je oduševio. Masa finih ploča i kamenih blokova na dnu je rijeke. Vidi se da je kamen obrađivan, po čemu smo zaključili da se tu zaista nalazio most na kojem je, kako mi kažemo, počeo Dračevski, odnosno Hercegovački ustanak. Sve smo uspjeli dokumentirati, snimiti i uslikati”, kaže Jerkić.

Vide se naslagani dijelovi neke konstrukcije pa obrađeni blokovi, vjerojatno s rubnih dijelova mosta, a ima i nasipa. Snimke i slike pokazuju da je to slagano, tako da ima smisla.

Količina ploča i blokova je sve iznenadila jer su rekli da je most bio trošan. Nema dvojbi, tu se nekada nalazio most, u vodi se vidi čak i jedan ostatak nosive konstrukcije.

Ilija Tomić, mještanin Dračeva, kaže da se lokalitet na kojem su otkriveni ostaci mosta zove Gaz.

Za pretpostaviti je da bi most mogao biti izgrađen ili obnovljen početkom 16. stoljeća kada i stari most u Klepcima (1517.) na Bregavi te da su predstavljali putnu komunikaciju prema Počitelju, odnosno Mostaru.