”Kapaciteti su već sada puni, broj zaraženih raste, sve to treba primiti, a mnogi slučajevi na naplatu dolaze tek za 2-3 nedjelje. Ako nastavimo ovako i ako ne presiječemo sa vrlo restriktivnim mjerama sigurno je da možemo doći u taj scenario.”

Kaže da od skoro samog početka vode krizu s Federalnog kriznog stožera i uvijek je bila mogućnost jednog dijela mjera da donose i županije.

U HNŽ-u loše stanje

”I sada u jednoj od zapovijedi kaže se da su ovo okvirne mjere, a restriktivnije mjere trebaju donijeti županije. Donijeli smo mjere koje još važe od vala u studenom, dakle koje su zaustavile širenje u studenom i koje su bile jako učinkovite. Ne smatramo da bi na to mi trebali donositi dodatne mjere jer situacija u cijeloj Bosni nije identična. Od županija do županija je različita.

U ovom trenutku imamo jedno veliko žarište u KS-u i to je najveće žarište. U zadnjih sedam dana preko 2.000 ljudi je oboljelo, imamo jako visoku incidencu, preko 460. Moram reći da je tu i HNŽ krenuo isto visoko. Mislim da je situacija jako loša i u ZDK-u i u TK-u. Naime, danas analizirajući situaciju vidimo da se broj ljudi u bolnicama brzo puni što znači da potencijalno nema dovoljno testiranja. Uvijek sam govorio da nije testiranje samo relevantno da znate da li imate porast ili ne. Ključna stvar je punjenje bolnica i to je najvažnija stvar, ti resursi su najbitniji da možemo računati na uspjeh.”

Ističe da zdravstveni sustav nije nikad bio u težoj situaciji i da je veliki broj oboljelih među zdravstvenim radnicima.

”Kapaciteti nisu bolnički kreveti, nama ne trebaju kreveti za covid. Trebamo imati respiratore, ali važnije je da imate centralni kisik i ljude koji će raditi u bolnici. Mi imamo vrlo limitiran kadar. Ono što smo mi uradili u ovoj godini, vjerujte da se mnogi vani čude. Znam da je kod nas mnogim teško priznati uspjeh ali mi smo jedina zemlja s jednim lockdownom. Mi smo imali neke srednje mjere, zavisno od situacije smo dodavali neke nove. Situacija je sada vrlo ozbiljna i moramo ići sa restriktivnim mjerama. Smatram da moramo ići sa izuzetno restriktivnim mjerama. Sutra ćemo opet o tome razgovarati na sastanku u Vladi FBiH. Uz premijera Novalića biće i kantonalni premijeri”, kaže Čerkez i dodaje:

Vlada neka riješi pitanje ekonomije

”Ako je situacija u KS-u takva onda mjere donosi županija. Ključna stvar svakog Kriznog stožera je zdravlje stanovništva. Na prvom mjestu je zdravlje, bez dileme. U cijelom svijetu se pokazalo da je zdravlje na prvom mjestu. Naravno, govorim da smo mi posebno zaduženi za taj segment i mi nosimo i odgovornost. Ne nosimo odgovornost samo činjenjem i donošenjem mjera, nego je naša odgovornosti ne činjenje mjera.

Zakonski je to krivično djelo, ako ne činite ono što treba da činite. Sa druge strane, imamo probleme ekonomske prirode kod ljudi ako zatvaramo npr. ugostiteljstvo. Ali to pitanje treba da bude adresirano na Vlade koje trebaju donositi mjere ekonomske podrške i drugo. Mi kao zdravstvo moramo misliti na zdravlje, ali smo jako mislili i na to.”

Na pitanje možemo li priuštiti novi lockdown i da li nam on treba, Čerkez kaže da Vlada treba dati svoje mišljenje što se tiče ekonomskih mjera, a zdravstveno smo mu vrlo blizu.

”To može biti pitanje par dana. Ovo ne može zdravstvo riješiti. Ovo trebamo riješiti zajedno sa stanovništvom, moramo ovo zajedno riješiti. Moramo pozvati treću dob, naše ljude treće dobi, da ne izlaze bespotrebno vani u ovakvoj situaciji. Virus je prenosi najmanje 30% brže jer je novi soj virusa, zarazniji je. Imamo novi problem i moramo ga rješavati. Ne smijemo pustiti da nam skroz izmakne iz ruke, a nisam siguran da se to već ne događa. Još par dana možemo priuštiti da međusobno koordiniramo i da vidimo šta raditi. Ukoliko vidimo da pojedine županije nemaju hrabrosti, spremnosti, u takvim situacijama morat ćemo i mi reagirati. Ovo nije vrijeme ni za političke razmirice ni da prebacujemo odgovornosti. Mislim da moramo zajedno raditi. Ovo je posljednji trenutak.”

Smatra da stalno prebacivanje odgovornosti apsolutno nije razlog zbog kojeg smo došli u ovu situaciju.

Umorni i preumorni od svega

”Apsolutno ne, kad govorimo o mjerama. Mjere koje su donesene su uglavnom naše mjere. Samo KS je u jednom trenutku donio restriktivnije mjere, nešto malo oko okupljanja. Ostale mjere od početka je donosila Federacija, a županije prihvaćali. Županije su uvijek imali mehanizam da urade nešto više. Rekao bih da do sada nije bilo ni potrebe da se taj mehanizam upotrijebi.

Dijelili smo prostor, broj slučajeva, epidemiološku situaciju vrlo slično u cijeloj FBiH. Mi smo, prije donošenja pojedinih mjera, imali dva jako važna sastanka s premijerom Novalićem i županijskim premijerima. Jedan je osnovni razlog zašto se ovo sada dogodilo, a to je da smo se počeli ponašati kao da nema korone, umorni, preumorni od svega ovoga. Govorim o stanovništvu. S druge strane, imamo situaciju da MUP-ovi i inspekcije ili nisu kapacitirani dovoljno ili jednostavno nisu išli dovoljno prema prekršiteljima na adekvatan način. Godinu dana od pandemije možemo govoriti da nemamo mjere zatvaranja objekta.”

Smatra da je inspekcijski nadzor najviše zakazao na kršenju mjera unutar objekata.

”Imali ste velike skupove, proslave. Imate sada na Facebooku ogroman broj poziva na proslave za 8. ožujak. Samo da to pogledate i izađete na teren. S druge strane, nije Zakon nikad promijenjen na razini županija da vi možete na 30, 60, 90 dana ili trajno zabraniti rad jednog objekta ako krši mjere. Na taj način ne bi sankcionirali ljude koji poštuju mjere, nego one koji krše. Realno nije fer da sada netko zbog drugih mora biti zatvoren. Ja sam za ono da tko krši mjere mora snositi sankcije. A sankcija ima jako puno koje se mogu upotrijebiti a nisu nikada upotrijebljene.”

O mogućem skraćivanju radnog vremena ugostiteljskim objektima Čerkez kaže da je u pojedinim županijama to neophodno.

”Rekli smo da podržavamo to jer ne djeluje se ovdje politički ili zato što netko to želi. Djeluje se epidemiološki. Zna se gdje se najviše prijenos vrši, na socijalnim kontaktima. Ne smijemo zaboraviti ni otvorenost granica. BiH je cijelo vrijeme otvorena za sve susjedne zemlje, bez PCR-a, bez ičega, tako da je sve to doprinijelo ovoj situaciji. Imamo povećanu incidencu širenja i među populacijom osnovne škole i među populacijom djece od 15 do 25 godina. Incidenca je čak utrostručena. sve to govori o jednoj ozbiljnosti situacije i potrebi da donesemo jako restriktivne mjere. Te mjere donosi Krizni stožer, ne samo Goran Čerkez.”

Strah, kisik i cjepivo

O zalihama kisika navodi da smo u jednom trenutku u studenom bili na granici da ga nemamo dovoljno.

”Sada je opskrbljivanje kisikom u redu, Messer to radi. Pitanje je koliko imamo mogućnosti za pružanje te usluge u svim bolnicama. Mislim da smo već u kriznoj točci. Ne želim plašiti nikoga. Može se dogoditi da ljudi ne stignu do bolnica jer neće biti mjesta da prime. I to može možda i brzo dogoditi. Nikad od početka pandemije nisam bio ovako preplašen. Znam da će zdravstvo uraditi sve što je u njihovoj moći ali dokle ta moć ide? Malo je veći fokus na Sarajevu jer je to administrativni centar i veliki broj ljudi s različitih područja radi u Sarajevu. Stabilna situacija u Sarajevu znači stabilnu situaciju u cijeloj zemlji. Najstarija epidemiološka mjera je ograničavanje kretanja. Da ne ograničimo kretanje, u 23 sata bi 90% mladih ljudi išlo od jednog do drugog i samo bi promijenili mjesto druženja.”

Kada je riječ o nabavci cjepiva kaže da u svim zemljama regije i Europe uglavnom se sami vrh država bavio nabavkom.

”Mislim da je jako važno imati u vidu da je kod nas u velikoj mjeri to zakazalo. Jedini tko nosi pravni međunarodni subjektivitet to je država BiH i ona je trebala učiniti dodatne napore. Nemojmo se zavaravati da nabavka cjepiva znači odmah prestanak ovoga svega. I kad se primi cjepivo postoji mogućnost zaraze i daljeg širenja, ali su simptomi blaži.”

”Mislim da ćemo do kraja godine dobiti doze naručene putem Covaxa”, zaključio je Čerkez u razgovoru za Dnevnik D FTV-a.