Već dulje vrijeme javnost se bombardira vijestima o skoku cijena prehrambenih proizvoda, među njima povrća i voća te roba široke potrošnje. Stoga smo se dohvatili vlastitog barometra cijena te utvrdili kako stoje stvari, piše Večernji list BiH.
Prema toj statistici, najviše je poskupio karfiol, praktički 300%. Početkom kalendarske 2022. stajao je 1,80 do 2,20 KM, u isto vrijeme lani bio je 0,60 do 0,80 KM, slijedi crveni luk, čija je cijena skočila za oko 150%. Početkom prošle godine stajao je 0,60 do 0,80 KM, dok je prvih dana ove godine zavidnih 1,50 do 2 KM. Značajno je skuplji i špinat – 3 do 3,50 KM u odnosu na 1,20 do 1,60 KM lani. I cijena raštike skočila je 100 posto.
Lani se početkom siječnja prodavala po 1,50 do 2 KM, a ove godine po 3 do 4 KM za kilogram. Krumpiri i kupus također su dvostruko skuplji. Početkom prošle godine krumpir je stajao 0,40 do 0,70 KM, uvozni njemački 0,60 KM, a početkom 2022. prodaje se po 0,80 do 1,30 KM, a uvozni njemački po 1 KM za kilogram. Cijena kupusa je s 0,35 do 0,50 KM skočila na 0,80 do 1 KM. U trend značajnih poskupljenja uklopila se i blitva s trenutačnom cijenom od 2 do 3 KM. Lani je bila 1,20 do 1,60 KM.
Cijene na razini prošlogodišnjih zadržao je, prije svega, češnjak koji je i početkom prošle, kao i na početku ove godine stajao od 5 u rinfuzi do 10 KM u vijencu. Stabilnu cijenu zadržala je i mrkva – 0,80 do 1 KM, cikla – 0,70 do 1 KM, list peršina, koji je na početku obiju godina 4 do 5 KM, te celera koji se cijeni od 3 do 4 KM. Kod voća je porast cijene manje primjetan, pa su tako jabuke i lani i ove godine imale približno istu cijenu – 0,80 do 1,50 KM, suhe smokve također – 4 do 6 KM, kao i kivi – 1 do 1,40 KM.
Manje-više cijene na prošlogodišnjoj razini ima riba, koja se nudi petkom i uoči blagdana, pastrva iz uzgoja na početku obiju godina stajala je 9 KM po kg, dok je šaran bio i ostao 10 do 11 KM, lubin i orada od 15 do 17 KM po kg. Stabilne su i cijene domaćeg suhog mesa. Bijela slanina je i lani i ove godine 10 KM po kg, šarena 15 do 16 KM, čvarci 15 do 18 KM, a pršut 25 do 27 KM po kg. Nešto je skuplji dio mliječnih proizvoda, pa su tako sirevi od 5 KM mladi iz Podveležja, lani je bio 4 KM, pa do 20 KM – suhi ovčji s Morina i Zelengore te livanjski u kolutovima. Kod mliječnih proizvoda skuplji za 2 do 4 KM po kg su kajmak i maslo (15 – 22 KM.) Dakle, na veletržnici u Tasovčićima kod Čapljine može se reći da su stabilne ostale cijene ribe i mesa, voće i mliječni proizvodi tek su nešto skuplji, dok su cijene pojedinih vrsta povrća otišle u nebo.
12 komentara
Komu će prodavati po tim cijenama i što će ti prekupci od povrća nakon par dana?
U polje ljencuge.Ko nema zemlje evo dobar komad pa sadi imam viska.Gospodicne se uštirkale i mrdaju prknom ali raditi ne,ne.Ko nema roditelje ili svekrve po selu e ti ce gladovati.
Moja stara komsinica kopa,ore,sadi i sije a njeni sinovi i neviste piju kavu a kada triba za stol e tu su prvi.Kilaža jim smeta da mrdnu na njivu.
Pa ti dadni ženi prava
I neka sto ste ostavili njive gospodo sadite i sve ce bit ok.
Neki govore, ne isplati se saditi.
Bumo videli, kak vele zagorci.
Aj ne klapi.
Možeš ti safit, ali ćeš svaki dan tri puta u trgovinu. Ništa ti nećeš posadit u nas a fa ti bude dosta.
KODA JE PROBLEM BOCNIT PAR RASTIKA U ZEMLJU!! MOGU I U STARU TECU!!
Sadite rastiku nistalakse sve gospoda.
Gospodo,riječ je o zakonu ponude i potražnje.S obzirom koliko imamo spomenutog povrća u vlastitoj proizvodnji, kod kuće ,ove cijene bi mogle biti još duplo veće tj. nemamo ga nikako.Jedini lijek protiv ovakvih cijena je-MOTIKU U RUKE I POSADI!
Šta god posadiš nećeš morat kupovat,pa bilo šta bilo.
Nema dovoljno rašcike i skupa.E pa dokle ste dosli pa rasciku zabodi u ledinu ili pored puta i rasti ce a vi plačete da je skupa.U stara vrimene moji gudani i ovce imali rašcike u izobilju.Lino,linost to je problem danasnjeg mladog svita.Kavana,pice i kava,cigareta i pusenja otrova ,izlezavanje i cekanje da dođe nesto đabane.
Problem je uvoz A svoje robe nemamo i zato cijena ide do neba