Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale gotovo 5 posto jer se trgovci plaše slabljenja potražnje zbog usporavanja rasta svjetskog gospodarstva i povećanja kamatnih stopa američkog Feda kako bi suzbio visoku inflaciju.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 4,5 posto, na 106,65 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 4,6 posto, na 102,07 dolara.

Pad cijena posljedica je zabrinutosti za potražnju, s obzirom na usporavanje rasta svjetskog gospodarstva. Prošloga je tjedna Međunarodni monetarni fond snizio procjenu rasta svjetskog gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 4,4 na 3,6 posto, upozorivši da oporavku od koronakrize prijete rat u Ukrajini i visoka inflacija.

Iz istih je razloga, njemačka vlada najavila smanjenje procjene rasta gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 3,6 na 2,2 posto.

Trgovci strahuju i za potražnju u Kini, najvećem svjetskom uvozniku nafte, jer su Šangaj i nekoliko drugih gradova zbog vala širenja koronavirusa najavili novi krug mjera zatvaranja. To će, pak, usporiti ionako usporen rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Analitičari Nomure smanjili su prošloga tjedna procjenu rasta kineskog gospodarstva u drugom tromjesečju s 3,4 na 1,8 posto na godišnjoj razini zbog rapidnog pogoršanja najvažnijih pokazatelja u travnju, rasta broja gradova koji su djelomice ili potpuno ‘zatvoreni’ zbog koronavirusa, ozbiljnih logističkih poremećaja i naznaka da Peking neće tako skoro odustati od strategije nulte tolerancije covida.

Procjenjuje se da će kineska potražnja za benzinom, dizelom i zrakoplovnim gorivima u travnju pasti 20 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.

Trgovce je zabrinuo i predsjednik američke središnje banke Jerome Powell kazavši da će Fed na sjednici u svibnju razmotriti podizanje ključnih kamatnih stopa za 0,50 postotnih bodova. Uz to, vjerojatno će do kraja godine uslijediti daljnje agresivno zaoštravanje monetarne politike jer se u SAD-u inflacija kreće na najvišim razinama u više od 40 godina. To bi moglo usporiti rast najvećeg svjetskog gospodarstva, a time i potražnje za naftom.

– Čini se da strahovanja od usporavanja kineskog rasta i od Fedovog pretjeranog zaoštravanja monetarne politike u ovom trenutku pretežu nad bojaznima da bi Europa uskoro mogla proširiti sankcije na uvoz ruske energije, rekao je Jeffrey Halley iz OANDA-e.

Uz to, zbog očekivanog rasta kamata, vrijednost dolara prema košarici najvažnijih svjetskih valuta dosegnula je najviše razine u više od dvije godine. To čini naftu skupljom za zemlje s drugim valutama, pa izaziva slabljenje potražnje.

Značajniji pad cijena zakočila je nedovoljna opskrba zbog poremećaja proizvodnje u Libiji.

Trgovci, pak, zaobilaze rusku naftu zbog sankcija koje je uveo SAD, a mogla bi mu se pridružiti i Europska unija.

Europska komisija, naime, pokušava ubrzanim tempom otvoriti alternativne izvore nabave kako bi ublažila posljedice zabrane ruske nafte i nagovorila članice koje zaziru od te mjere da je ipak podrže.

– EU-ov bojkot ruskih energenata neizbježno bi rezultirao višim cijenama energije, barem u bliskoj budućnosti. Čini se, ipak, da nije pitanje hoće li to napraviti, već kada, rekao je Stephen Brennock iz PVM-a.

Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetskog gospodarstva od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte skočile više od 35 posto.